Narodni muzej Zadar

Narodni muzej Zadar, muzej kompleksnoga tipa osnovan 1832. u Zadru radi prikupljanja građe iz prirodnih znanosti, starina, te narodne i industrijske djelatnosti sa širega zadarskog područja. Iz njega se 1897. razvio Arheološki muzej, a 1905. i Prirodoslovni muzej koji je djelovao do II. svjetskoga rata, kada je teško stradao u savezničkom bombardiranju grada. Godine 1945. je ponovno osnovan Narodni muzej u sklopu kojeg su isprva bili prirodoslovni i etnografski odjel, a koji je trebao objediniti i druga područja osim arheologije. Ubrzo je (1948) osnovana i Galerija umjetnina, prva javna galerijska ustanova u Zadru. Godine 1952. se odjeli odvajaju i postaju samostalni muzeji, Etnografski muzej i Prirodoslovni muzej, i tako je do 1962. kada je donesena odluka da se svi dotadašnji muzeji integriraju u jednu ustanovu pod nazivom Narodni muzej Zadar. U sklopu ustanove danas djeluju Prirodoslovni odjel i Etnološki odjel, Muzej grada Zadra kao Kulturno-historijski odjel, dok je Galeriji umjetnina integracijom izmijenjeno ime u Moderna galerija, koje nosi sve do 1978. kada joj je vraćen stari naziv. Godine 1992. ukinut je Odjel narodne revolucije, kojega je građa pripojena odjelu Muzej grada Zadra. Odjeli djeluju kao samostalne jedinice.

Prirodoslovni odjel

Prirodoslovni odjel svoj stručni rad temelji na prikupljanju, istraživanju i izlaganju flore i faune širega zadarskog područja, koje i predstavlja na različitim izložbama, često vezanima uz teme ekologije i zaštićenih područja. Među ostalim vrijednim zbirkama čuva i malakološku zbirku don Blaža Cvitanovića nastalu 1905–16. u Velome Ratu. Smješten je u kompleksu Providurove palače (Medulićeva 2).

Etnološki odjel sakuplja, čuva i istražuje tradicijske baštine dinarskoga i jadranskoga kulturnoga kruga, a različitim muzejskim aktivnostima, poput izložaba i radionica, djeluje i kao promicatelj tradicijskog identiteta regije. Od osnutka je smješten u prostoru Gradske straže (Narodni trg).

Galerija umjetnina

Galerija umjetnina čuva umjetnička djela, istražuje i predstavlja hrvatsku, posebno zadarsku likovnu scenu. U fundusu posjeduje umjetnine XVII–XIX. st. te glasoviti Ugljanski triptih iz XIII. st., a najveći dio pripada XX. st. Građa je podijeljena na Zbirku staroga slikarstva, Zbirku ikona, Zbirku umjetnosti XIX. i XX. st. (do 1945), Zbirku suvremene umjetnosti, Zbirku negativa Ante Brkana i Zbirku fotografija. Galerija priređuje međunarodni trijenale fotografije Čovjek i more i trijenale slikarstva Plavi salon (od 1977). Od osnutka nalazi se u prostorima Providurove palače (Medulićeva 2).

Odjel Muzej grada Zadra

Odjel Muzej grada Zadra nastao je radi prikupljanja, čuvanja i predstavljanja kulturno-povijesne baštine grada od XIII. st. do danas. Smješten je u novogradnji iz 1962., nastaloj na prostoru nekadašnjeg kompleksa samostana sv. Krševana (Poljana pape Aleksandra III b.b.).

Povremene izložbe organiziraju se uglavnom u Gradskoj loži i muzejskom izložbenom paviljonu, dok su Kneževa palača i Mali Arsenal novi izložbeni prostori. Dislocirane su muzejske sastavnice Područna kulturno-povijesna zbirka Mali Iž (od 1978) i Područna etnografska zbirka Veli Iž (od 1995).

Narodni muzej Zadar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70359>.