struka(e):

zakon očuvanja, fizikalni zakon koji tvrdi da ukupna vrijednost neke veličine u zatvorenome fizikalnome sustavu ostaje konstantna bez obzira na promjene koje se događaju unutar sustava. U klasičnoj fizici to su zakon očuvanja energije, zakon očuvanja količine gibanja, zakon očuvanja kutne količine gibanja i zakon očuvanja električnoga naboja. Ponekad se rabi i zakon očuvanja mase, ali, strogo govoreći, masa u fizikalnim procesima nije očuvana, međutim, osim u nuklearnim reakcijama, njezine su promjene najčešće zanemarivo malene. U nuklearnoj fizici i teoriji relativnosti masa se pretvara u energiju i energija u masu (E = mc², gdje je m masa, E energija a c brzina svjetlosti) i njihova ukupna količina ostaje očuvana. U fizici elementarnih čestica zakoni očuvanja primjenjuju se i na svojstva subatomskih čestica koja se ne mijenjaju tijekom međudjelovanja, npr. gotovo uvijek ostaju očuvani leptonski i barionski brojevi i broj stranosti. Po Noetherinu teoremu (→ emmy noether) zakoni očuvanja fizikalnih veličina mogu se dobiti iz simetrije prirodnih zakona.

Citiranje:

zakon očuvanja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/zakon-ocuvanja>.