Sauvage, Jean-Pierre

Sauvage [sova'ž], Jean-Pierre, francuski kemičar (Pariz, 21. X. 1944). U Strasbourgu diplomirao (1967) na École nationale supérieure de chimie i doktorirao (1971) na Sveučilištu Louis Pasteur (danas Strasbourško sveučilište), bio na poslijedoktorskom studiju na Sveučilištu u Oxfordu (1973–74). Radio u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS) u Strasbourgu od 1971. do 2014. godine (od 1979. direktor istraživanja, od 2009. direktor emeritus), i na Strasbourškom sveučilištu (1981–84; od 2009. profesor emeritus). Sauvage je od 1983. uspješno, u visokim prinosima, sintetizirao isprepletene molekule katenane. Zaslužan je za otkriće novih načina sinteze supramolekula i za otkriće molekulskoga stroja temeljenoga na dva oksidacijska stanja bakra (I i II) pri čemu katenanski prsten rotira zbog promjene bakrove koordinacije iz tetraedra u iskrivljenu kvadratnu piramidu. Otvorio je put daljnjem razvoju nanotehnologije i ujedno postavio temelj za Stoddartovo otkriće molekulskoga motora s mogućnošću rotacije ili pomicanja jednoga dijela supramolekule unutar drugoga dijela supramolekule. Godine 2016. nagrađen je Nobelovom nagradom za kemiju zajedno s Fraserom Stoddartom i Bernardom Feringom. Redoviti je član francuske Akademije znanosti od 1997.

Sauvage, Jean-Pierre. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70723>.