STRUKE:

Stoddart, Fraser

Stoddart [stɔ'dα:t], Fraser (puno ime James Fraser Stoddart), škotski kemičar (Edinburgh, 24. V. 1942). Diplomirao (1964) i doktorirao (1966) na Edinburškom sveučilištu. Radio na Kraljevskom sveučilištu u Kingstonu u Kanadi (1967–70), potom u Engleskoj na Sheffieldskom sveučilištu (1970–78), u tvrtki ICI Corporate Laboratory u Runcornu (1978–81) te ponovno na Sheffieldskom sveučilištu (1982–90). Djeluje kao predstojnik Zavoda za organsku kemiju na Birminghamskom sveučilištu od 1993., od 1997. radi kao profesor na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA), te od 2008. na Sveučilištu Northwestern u Evanstonu (Illinois). Bavi se istraživanjem nanostrojeva, napose nanomotora i drugih dinamičkih kompleksa visoke strukturne složenosti nazvanih supramolekulama. Zaslužan je za dizajn mehanički isprepletenih molekula sastavljenih od dijelova koji se jedni u odnosu na druge mogu gibati kao što su rotaksan i molekulski boromejski prstenovi. U suradnji s Jamesom Heathom iz Kalifornijskoga tehnološkog instituta (Caltech) u Pasadeni upotrijebio je milijune rotaksana između silicijevih i titanovih elektroda kako bi napravio memorijsku napravu za bilježenje podataka koja se električki uključivala u jedno od dva stanja. Stoddartova istraživanja postavila su temelj za mnoge današnje molekulske strojeve i prekidače. Godine 2016. nagrađen je Nobelovom nagradom za kemiju zajedno s Jean-Pierreom Sauvageom i Bernardom Feringom. Član je Kraljevskoga društva u Edinburghu od 2008., Američke akademije umjetnosti i znanosti od 2012. i američke Nacionalne akademije znanosti od 2014.

Stoddart, Fraser. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70725>.