STRUKE:

Birmingham

ilustracija
BIRMINGHAM

Birmingham [bə:'miŋəm], po veličini drugi grad u Velikoj Britaniji, središnja Engleska (grofovija West Midlands), sjeverozapadno od Londona; 1 085 810 st. (2011). Šire gradsko područje (s gradovima Wolverhamptonom, Suttonom, Coldfieldom, Solihullom i dr.) čini konurbaciju (built-up area) West Midlands (prije Veliki Birmingham; 2 440 986 st., 2011). Ubraja se među najveća financijska i trgovačka središta Velike Britanije. Počeo se naglo razvijati u drugoj polovici XVIII. st., kada je postao žarište industrijske revolucije u Engleskoj (u njemu je živio James Watt, izumitelj parnoga stroja). Jakoj proizvodnji strojeva i metaloprerađivačkoj industriji pridružuju se tijekom XX. st. tvornice vozila (uz London i Coventry, Birmingham je bio glavno središte automobilske industrije), zrakoplova, elektromotora, željezničkih vagona, oružja i čelične robe, elektronička, kemijska i prehrambena (čokolada, pivo) industrija, dok u novije doba prevladava uslužni sektor (bankarstvo, osiguravajuća društva, turizam). Danas su važne industrijske grane proizvodnja bicikla, motocikla, automobila (Jaguar, Land Rover), alatnih strojeva, igračaka te modnoga nakita, tiskarstvo. Kovnica novca djelovala je od 1850. do 2003. U Birminghamu se svake godine održavaju međunarodni trgovački sajmovi. Željezničko je i cestovno čvorište, kanalima povezano s rijekama Temzom, Severnom, Trent-Humberom i Merseyem; živ zrakoplovni promet (međunarodna zračna luka s prometom od 27,8 milijuna putnika u 2017. ubraja se u najprometnije u Velikoj Britaniji). Najstariji su sačuvani građevni spomenici gotička crkva St. Martin iz XIII. st., pregrađena u XIX. st., te crkve iz XVII. i XVIII. st. (katedrala St. Philip, 1711–15). Grad je najvećim dijelom izgrađen u XIX. st. Od građevina toga doba ističu se neoklasicistička koncertna dvorana (Town Hall, 1834) i neorenesansna vijećnica (Council House, 1874–79) te neogotička katedrala St. Chad (1839–41). Među visokoškolskim ustanovama ističu se University of Birmingham (osnovan 1900), Aston University (osnovan 1966) i Birmingham City University (osnovan 1992); knjižnica sa Shakespeareovom memorijalnom sobom, kazališta (Birmingham Hippodrome s Kraljevskim baletom i dr.), simfonijski orkestar, muzeji i galerije (Birminghamski muzej i galerija, Barberov institut lijepih umjetnosti, znanstveni muzej Thinktank s planetarijem, industrijski muzej i dr.), Nacionalni izložbeni centar (otvoren 1976) i dr. – Prvi se put spominje potkraj XI. st. u zemljišnoj knjizi poznatoj kao Knjiga sudnjeg dana (Domesday Book); razvija se u poznato trgovačko mjesto, koje je u XVI. st. glasovito po kovinskim izrađevinama. Za građanske revolucije u XVII. st. Birmingham istupa protiv rojalista i opskrbljuje oružjem parlamentarne Cromwellove trupe. Industrijska revolucija u drugoj polovici XVIII. i u početku XIX. st. daje velik poticaj razvoju grada. Birmingham je imao istaknutu ulogu u političkom životu Engleske u XIX. st., posebno u doba agitacije za parlamentarnu reformu (Reform Bill) 1831–32; bio je važno uporište čartističkog pokreta i potom trejdjunionista. Grad je teško stradao u II. svjetskom ratu.

Birmingham. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7840>.