STRUKE:

bizmut

bizmut (novolat. bisemutum < njem. Wismut, Bismut), simbol Bi (bismuthum), kemijski element (atomski broj 83, relativna atomska masa 208,9804), mekan i krt, crvenkast ili srebrenastobijel teški metal niska tališta (271 °C). Poznat već u srednjem vijeku, no često zamjenjivan s kositrom i olovom. Nalazi se u prirodi i samorodan, ali najčešće kao oksid Bi2O3 (bizmit) i sulfid Bi2S3 (bizmutinit); pojavljuje se i uz bakar, kositar i olovo u njihovim rudama. Poznata su nalazišta bizmuta sa srebrnim i kobaltnim rudama u Češkoj, a uz kositrenu rudu (kasiterit) u Kanadi.

Bizmut se dobiva iz sulfidne rude prženjem u oksid i redukcijom oksida u metal ugljenom ili koksom. Važno je i dobivanje bizmuta kao sporednog proizvoda pri proizvodnji bakra i olova. Sirovi bizmut rafinira se pretaljivanjem ili elektrolizom. Bizmut je vrlo cijenjen metal jer se lako tali. Sam se ne upotrebljava, već služi za pripravu slitina s vrlo niskim talištem, kakva je npr. Woodova slitina, koja se tali već na 60 °C. Takve se slitine upotrebljavaju za lemljenje, u automatskim dojavnicima požara i osiguračima te u tiskarstvu. U spojevima je trovalentan i peterovalentan. Žarenjem na zraku izgara u žuti trioksid, Bi2O3. Neki bizmutni spojevi (oksidnitrat, karbonat, salicilat) služe u medicini (kao antiseptici, adstringensi, za liječenje proljeva i u organskim preparatima za liječenje sifilisa), u kozmetici, u proizvodnji optičkog stakla s jakim lomom svjetlosti i za bojenje na porculanu. Topljivi su bizmutni spojevi otrovni.

bizmut. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7955>.