Boksački ustanak

ilustracija
BOKSAČKI USTANAK

Boksački ustanak (Bokserski ustanak), ustanak seljaka i gradske sirotinje u Kini 1899–1901. protiv tuđinaca. Do njega je došlo zbog suše, gladi, nezaposlenosti i prodiranja inozemnog kapitala u kineski društveni sustav. Ustanak su vodili članovi tajne kineske udruge I He Tuan (Pravedno složno društvo), što su stranci tumačili kao I He Chuan (Pravedna složna šaka) i članove udruge nazvali »boksačima«. Ustanici su namjeravali iz Kine protjerati strance i uništiti domaće kršćane kao eksponente stranih ugnjetača. »Boksači« su napali strane koncesije u Tientsinu i strana poslanstva u Pekingu i tom prilikom ubili njemačkog poslanika Klemensa Kettelera. Budući da carica majka Tsu Hsi nije poduzela mjere protiv ustanika, reagirale su europske velesile gušenjem pobune, pljačkom carske palače te nametanjem Kini kontribucija i ponižavajućih kazni. Poslanička četvrt u Pekingu (ozbiljno ugrožena za ustanka) nakon ugušenja pobune stavljena je pod upravu diplomatskoga zbora.

Boksački ustanak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8499>.