Bonn

ilustracija
BONN
ilustracija1ilustracija2

Bonn [bɔn], grad pretežito na lijevoj obali Rajne, u saveznoj pokrajini (Land) Nordrhein‑Westfalen, 1949–90. glavni grad SR Njemačke (sjedište parlamenta i vlade ujedinjene Njemačke do 1999); 324 899 st. (2010). Sastoji se od četiriju glavnih gradskih četvrti: Bonn, Bad Godesberg (od 1969), Beuel i Hardtberg. Kulturno središte s nizom povijesnih spomenika; katedrala (XI. st., pregrađena u XVII. st.), gradska vijećnica (XVIII. st.), dvorac Poppelsdorf (XVIII. st.); sveučilište (osnovano 1786., reorganizirano 1818), sveučilišna knjižnica, akademija znanosti, pedagoška akademija, Institut Max‑Planck (za radioastronomiju i matematiku), mnoge stručne škole, Rajnski pokrajinski muzej, Beethovenov muzej (u rodnoj kući), umjetničke galerije; 1959. sagrađena je i moderna koncertna Beethovenova dvorana. Svake godine održava se međunarodni Beethovenov festival. Gubitkom statusa glavnog grada dobiva još jače kulturno značenje: 1989–92. izgrađena je Umjetnička i izložbena hala Njemačke, 1989–94. Povijesni muzej Njemačke i dr. U Bonnu su studirali K. Marx i H. Heine. Sjedište je saveznih instituta, banaka i telekomunikacija (Deutsche Telekom). Kemijsko‑farmaceutska, keramička industrija, proizvodnja lakih metala (aluminija), precizne mehanike, optičkih instrumenata, umjetnih vlakana, orgulja; grafička i prehrambena industrija. Turizam, osobito kongresni. U Bad Godesbergu lječilište. S Kölnom i ostalim većim gradovima Njemačke vežu ga željezničke pruge, autoceste i zračne linije; zračna luka (Köln–Bonn; 9,8 mil. putnika, 2010). – Rimska utvrda Bonna ili Castra Bonnensia; razorili su je Alemani, a obnovio rimski car Julijan II. (359), zatim su je osvojili Franci oko 400., a opustošili Normani 881. U XII. st. posjed kölnskog nadbiskupa. God. 1244. naselje dobilo status grada, od 1254. član Rajnskoga saveza, od 1252. upravno središte i rezidencija kölnskog izbornoga kneza. God. 1794. okupirali su ga Francuzi, 1815. odlukom Bečkoga kongresa predan Pruskoj. U II. svjetskom ratu srušena je u zračnim napadima približno trećina zgrada. Saveznici su zauzeli grad u ožujku 1945. Značajnije se razvijao nakon 1949. kada je određen za privremeno sjedište njemačkih saveznih institucija.

Bonn. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8678>.