Bosanski pašaluk

ilustracija
BOSANSKI PAŠALUK

Bosanski pašaluk, najveća osmanska vojno-upravna jedinica za područje Bosne, Hercegovine, Dalmacije (bez primorskih gradova), Like, Slavonije i nekih susjednih područja u Crnoj Gori i Srbiji. Osnovan nešto prije 23. IX. 1580. ujedinjavanjem sandžaka: Bosanskog, Hercegovačkog, Kliškog, Krčko-ličkog, Cerničkog (Pakrački), koji su izdvojeni iz Rumelijskog ejaleta, te Zvorničkog i Požeškog, koji su od 1541. pripadali Budimskomu pašaluku, te dodavanjem Prizrenskoga i Vučitrnskoga. Tako se u granicama Bosanskog pašaluka našao najveći dio hrvatskih zemalja i Hrvata uopće. Na čelo novouspostavljenoga Bosanskog pašaluka postavljen je Ferhad-beg Sokolović (1580–88), dotadašnji sandžak-beg Bosanskog sandžaka. Bosanski beglerbeg nosio je naslov paše s dva ili tri tuga (konjska repa), a od poč. XVII. st. često ima i naslov vezira. Više je puta teritorijalno uređivan, tako su potkraj XVI. st. vraćeni sandžaci Prizrenski i Vučitrnski Rumelijskomu ejaletu, osvajanjem Bihaća osnovan je Bihaćki sandžak 1593. i pripojen Bosanskomu pašaluku. Poč. XVII. st. ostao je Bosanski pašaluk bez središnje Slavonije pripajanjem Požeškoga sandžaka novoosnovanomu Kaniškom pašaluku. Zbog neuspjeha u Austro-turskom ratu (1683–91) izgubio je Bosanski pašaluk sandžake Cernički i Lički. U sastavu Bosanskog pašaluka ostali su sandžaci: Bosanski, Hercegovački, Zvornički, Kliški i Bihaćki, koji je uskoro bio ukinut, a njegovo područje pripojeno Bosanskomu sandžaku. Poč. XIX. st. ukinut je najprije Kliški, potom 1832. i Zvornički sandžak (područje mu je pripojeno Bosanskomu sandžaku), a Hercegovački se izdvojio 1833. u samostalni Hercegovački pašaluk, s vezirom na čelu. Takvo je stanje ostalo do 1851., kada je Omer-paša Latas reorganizirao Bosanski pašaluk ukidanjem sandžaka i kadiluka. Tom vojno-upravnom reformom Bosanski pašaluk podijeljen je na pet okruga (kajmekamluka): Sarajevski, Bihaćki, Banjalučki, Zvornički i Novopazarski, a Hercegovački pašaluk na tri okruga: Mostarski, Pljevaljski i Trebinjski. Područje Bosanskog pašaluka podijeljeno je zatim na 44 kotara (mudirluka), a Hercegovački pašaluk na 14 kotara. Osim toga, u Bosni je bilo 19 nahija, a u Hercegovini jedna. God. 1865. provedena je nova reorganizacija: područja su Bosanskog pašaluka i Hercegovačkog pašaluka ujedinjena, pa se zemlja počela nazivati vilajet, a na čelu joj je bio valija (guverner). Zemlja je bila podijeljena na sedam sandžaka: Sarajevski, Travnički, Bihaćki, Banjalučki, Zvornički, Novopazarski i Hercegovački. God. 1872. iz Bosanskog vilajeta izdvojen je Novopazarski sandžak i najprije pripojen Niškomu sandžaku, a 1877. Kosovskomu vilajetu. Uoči austrougarske okupacije 1878. Bosanski je vilajet imao šest sandžaka, koji su 1882. pretvoreni u okruge. Sjedište Bosanskog pašaluka bilo je u Banjoj Luci 1580–1639., Sarajevu 1639–87., Travniku 1687–1850., potom opet u Sarajevu.

Bosanski pašaluk. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8888>.