Bosansko krajište

Bosansko krajište, područje u Bosni kojim su Osmanlije vladali od početka svoje stalne vlasti u župi Vrhbosni 1448. do pada Bosanskoga kraljevstva i osnivanja Bosanskog sandžaka. Obuhvaćalo je cijelo Sarajevsko polje i okolne planinske predjele i poklapalo se s područjem srednjovjekovne župe Vrhbosne. Prvi se put spominje u pomirbenoj ispravi hercega Stjepana Vukčića od 19. VII. 1453., a u osmanskim dokumentima tek u svibnju 1455. pod imenom Vilajet Hodidjed, a zatim i kao Vilajet Saray-ovasi (Vilajet Sarajevsko polje). Bosansko krajište bilo je prva zasebna osmanska vojno-upravna jedinica u Bosni i organizirano je u proljeće 1448. ili najkasnije 1451., otkada se Hodidjed stalno spominje u osmanskoj vlasti. Njime su upravljali ljudi skopskoga krajišnika, a zvali su se vojvodama; 1455. vojvodom je bio Skender-beg. Do 1455. Osmanlije na tom području još nisu bili u potpunosti ukinuli domaći feudalizam niti su na cijelome prostoru uspostavili svoj spahijsko-timarski sustav, nije bilo njihovih vjerskih i prav. institucija pa je i proces islamizacije bio vrlo ograničen. Vrhbosna nije imala svojega kadiju, a u mnogim su selima u nahiji Tilavi vlast i nadalje imali Pavlovići, koji su plaćali sultanu godišnji danak od 300 dukata. Jezgra Bosanskoga krajišta bio je prvotno grad Hodidjed, a do 1455. ono se proširilo na cijelu Vrhbosnu (Vrhbosanje). Te se godine prvi put spominje vojvoda Vrhbosanja. Prije veljače 1462. u Bosanskom krajištu bila je organizirana sudsko-upravna vlast s posebnim kadijom, a prvi poznati kadija bio je Mubarek, sa sjedištem u Sarajevu. Nakon uspostave Bosanskog sandžaka 1463. Bosansko krajište je u nahiji Sarayu.

Bosansko krajište. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 25.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8895>.