Bose-Einsteinova kondenzacija

Bose-Einsteinova kondenzacija [bo'se ại'nštain~] (po Satyendri Nathu Boseu i Albertu Einsteinu), pojava svojstvena bozonima, pri kojoj se, ako je temperatura kvantnomehaničkoga fizikalnoga sustava dovoljno mala, velik broj čestica (atoma) nalazi u istom energijskom stanju, atomi se povezuju i ponašaju kao kvantni entitet mnogo veći od bilo kojeg pojedinačnog atoma. Bose-Einsteinovu kondenzaciju teoretski su predvidjeli Bose i Einstein 1925. a prvi put je eksperimentalno postignuta 1995., u grupi Carla Wiemana i Erica Allina Cornella (JILA, Boulder, SAD), hlađenjem razrijeđenog plina (pare) rubidijevih atoma do ultraniske temperature (manje od 170 · 10–9 K iznad apsolutne nule temperature) u atomskoj stupici.

Bose-Einsteinova kondenzacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 12.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8909>.