STRUKE:

Bremen

ilustracija
BREMEN
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Bremen [bre:'mən], grad, luka i upravno središte istoimene savezne zemlje (Land) u sjevernoj Njemačkoj; 547 340 st. (2010). Leži oko 80 km uzvodno od utoka rijeke Wesera u Sjeverno more. Razvio se uz obale Wesera, na duljini od 40 km. Kulturno, trgovačko, industrijsko i prometno središte. U starom dijelu grada sačuvane su katedrala St. Petri (XI–XVI. st.), gotička crkve Liebfrauen (1230) i St. Martin (XIII–XIV. st.), četvrt Schnoor (kuće iz XVI–XVIII. st.) te gotička gradska vijećnica (1405–12) s renesansnom fasadom (1608–12) i Rolandov kip (1405), koji su 2004. uvršteni na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Sveučilište (1971), visoke i stručne škole (pomorska, tehnička), znanstveni instituti (za pomorstvo, Institut Max Planck), gradski arhiv i knjižnica, umjetničke galerije, muzeji, koncertne dvorane, parkovi, botanički vrt, akvarij. Duž Wesera nižu se industrijske četvrti (Hastedt, Sebaldsbrücke, Hemelingen, Vegesack). Nakon II. svjetskog rata obnovljen je i proširen lučki bazen, koji ima morsku i prekooceansku luku i riječno pristanište. Kanaliziranjem Wesera i spajanjem s Mittellandkanalom povećao se unutarnji vodeni promet (3,9 mil. t, 2010). Bremen je poznato brodogradilišno središte; automobilska (Mercedes), elektronička, aeronautička (dijelovi za rakete i satelite, Airbus), elektrotehnička (Mende, Telefunken), prehrambena (začini, čokolade, kava, pivo), duhanska industrija, proizvodnja čelika, cementa; rafinerije nafte. Godine 1949. ujedinjene su luke Bremen i Bremerhaven u jedinstvenu pomorsko‑lučku zajednicu i prema prometu (80,6 mil. t, 2011, od toga Bremen 12,9 mil.t) druga su luka Njemačke. Međunarodna zračna luka. – Bremen se prvi put spominje 787 (osnutak biskupije). Oko polovice IX. st., nakon sjedinjenja s hamburškom dijecezom, postaje sjedište nadbiskupa. God. 883. i 965. dobiva trgovačke povlastice, a 1186., od Fridrika I. Barbarosse, gradski privilegij. U XIII. st. postao je politički neovisan o nadbiskupima. Već u XII. st. Bremen je bio istaknuto središte pomorske trgovine, koja se u idućim stoljećima sve intenzivnije razvija (trgovačke veze s Norveškom, Engleskom, Nizozemskom, Rusijom, Španjolskom, Švedskom i dr.). Od 1255. član je Hanze, iz koje je, međutim, zbog demokratskih težnja građana dvaput isključen (1285–1358. i 1427–33). Godine 1522. prihvaća reformaciju. Od 1646. do 1803. Bremen je državni grad, a 1815 (kao slobodni hanzeatski grad) postao je član Njemačkog saveza. Za revolucionarnog pokreta u Njemačkoj (1918–19) u Bremenu su spartakovci pod vodstvom J. Kniefa organizirali ustanak i 10. I. 1919. proglasili sovjetsku republiku, koja je srušena 4. II. intervencijom vojske upućene iz Berlina. Grad i njegovo područje izgubili su 1933. status federalne jedinice (obnovljen 1947). Za II. svjetskog rata Bremen je bio jaka pomorska i podmornička baza pa je teško stradao od savezničkog bombardiranja. U travnju 1945. zauzeli su ga Britanci.

Bremen. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9400>.