STRUKE:

Brest

Brest [br’est] (do 1921. Brest-Litovsk, 1921–39. polj. Brześć nad Bugiem), grad i upravno središte Brestovske oblasti, Bjelorusija; 309 764 st. (2009). Leži na obalama Buga (Zapadni Bug) i pritoka Muhaveca. Željezničko čvorište i riječna luka na Dnjeparsko-buškom kanalu. Prehrambena, tekstilna, elektronička industrija, proizvodnja strojeva, sagova, građevnog materijala. Sveučilište, kazalište, Muzej obrane brestovske tvrđave 1941. Zračna luka. – Prvi se put spominje 1017. Za nj su se otimali kijevski, poljski i litavski knezovi. Opljačkan za velike provale Mongola 1241., u XIV. st. stradao je od teutonskih vitezova, a u XV. st. napadali su ga i pljačkali krimski Tatari. U njemu je 1596. održan sabor (sinoda) na kojem je dio ukrajinskoga visokog pravoslavnoga klera pristao na uniju s Katoličkom crkvom (Brestlitovska unija). Kod Bresta je, u rujnu 1794., ruski general A. V. Suvorov potukao Poljake. Nakon treće podjele Poljske (1795), Brest je pripao Rusiji. Za I. svjetskog rata gotovo potpuno uništen; nakon I. svjetskog rata nalazio se u granicama Poljske do rujna 1939., kada je na osnovi sporazuma Ribbentrop–Molotov pripojen Bjeloruskoj SSR. Njemačke hitlerovske trupe okupirale su ga 1941., Crvena armija oslobodila ga je 1944.

Brest. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 5.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9425>.