Brunej

ilustracija
BRUNEJ, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Brunej (Brunei Darussalam; Sultanat Brunej Darussalam/Negara Brunei Darussalam), država na sjeverozapadnoj obali otoka Bornea, uz Južnokinesko more (161 km obale). Na kopnu je okružena malezijskom državom Sarawakom (duljina granice 381 km), koja ga dijeli u dva međusobno odvojena dijela; obuhvaća 5765 km².

Prirodna obilježja

Nisko obalno područje obraslo je mangrovama, a brdovito zaleđe (najviši vrh Bukit Pagon, 1850 m) prašumama (oko 80% površine; skupocjeno tvrdo drvo). Klima je tropska; dnevne su temperature između 24 °C i 30 °C, a godišnja količina oborina od 2800 mm na obali do 7500 mm u unutrašnjosti. Najviše kiše padne u razdoblju od studenoga do ožujka. Zapadni dio Bruneja odvodnjavaju u Južnokinesko more rijeke Belait, Tutong i Brunei, a istočni Pandaruan i Temburong.

Stanovništvo

U Bruneju živi 393 372 st. prema popisu iz 2011. god., odnosno 68,2 st./km², od toga više od dvije trećine stanovništva na širem području glavnoga grada (okrug Brunei Muara, 490 st./km²). Stanovništvo (državljani Bruneja čine 281 660 ili 71,6% ukupnog stanovništva) se sastoji od Malajaca (65,7%, 2011), Kineza (10,3%), Indijaca, Europljana (pretežno Britanaca) i domorodaca (Iban i dr.). Stranci čine 28,4% stanovništva (111 712 st., 2011). Službeni je jezik malajski, a rašireni su i engleski i kineski. Islam je službena vjera (78,8% stanovništva, 2011); kršćana je 8,7%, budista 7,8%, a nereligioznih ili pripadnika drugih vjera 4,7%. Od stjecanja neovisnosti populacija Bruneja ubrzano se povećavala; u samo 20 godina, od popisa 1971. god. do 1991., broj stanovnika se udvostručio (od 136 256 st. na 260 482 st.). Prosječni godišnji porast broja stanovnika u novije se doba usporava: u međupopisnom razdoblju 1991–2001. bio je 2,5% godišnje, u razdoblju 2001–2011. bio je 1,7% godišnje. To je rezultat ponajprije smanjenoga prirodnoga priraštaja (20,3‰, u 1997., a 14,0‰ u 2011); natalitet je 17,1‰, mortalitet 3,1‰, a smrtnost dojenčadi 8,3‰ (2011). Stanovništvo je u prosjeku mlado; u dobi je do 14 godina 25,3%, u dobi od 15 do 64 godine 71,2%, a u dobi od 65 i više godina samo 3,5% (2011). Očekivano je trajanje života za žene rođene 2010. godine 78,8 godina, a za muškarce 76,5 godina. Ekonomski je aktivno 185 900 st (2011), od toga je samo 1,7% nezaposleno. U poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu radi 2,9% radne snage, u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 31,9%, a u uslužnim djelatnostima 65,2% (2009). U gradovima živi 76,1% stanovništva (2011). Glavni je grad Bandar Seri Begawan (32 331 st., 2008; šire gradsko područje 74 500 st., 2009). Ostali su gradovi Kuala Belait, Muara, Seria, Tutong i Bangar. Nepismeno je 3,9% stanovništva starije od 10 godina (2010). Sveučilište u Bandar Seri Begawanu osnovano je 1985.

Gospodarstvo

Nacionalno gospodarstvo utemeljeno je na iskorištavanju nafte i prirodnoga plina (2013. udjel Bruneja u svjetskoj proizvodnji nafte bio je 0,2%, a u proizvodnji plina 0,4%). Time se ostvaruje najveći dio BDP-a (2013. oko 68%). Godine 2013. ostvaren je BDP u iznosu od 16,1 milijardu USD; BDP po stanovniku bio je oko 38 000 USD (među najvećima u svijetu). U sastavu BDP-a najveći je udjel industrijskoga sektora (oko 71%), a potom uslužnoga (28%) i poljoprivrednoga (1%). Stopa nezaposlenosti iznosi 2,6% (2011).

Vrijednost izvoza 2013. bila je oko 11,4 milijarde USD, a uvoza oko 3,4 milijarde USD. U izvozu prednjače nafta i prirodni plin (čine 96,5% izvoza 2013), a najviše se uvoze strojevi, vozila, električna oprema i druga industrijska roba, te hrana. Najviše se izvozi u Japan (41,3%), Južnu Koreju (15,2%) i Australiju (8,8%). Najveći dio uvoza odnosi se na Maleziju (22,8%), Singapur (19,7%), SAD (11,5%), Kinu (11,3%) i Japan (6%).

Promet

Cestovna mreža ubrzano se razvija (3127 km, 2011, od toga 82% asfaltirano), osobito u obalnome području. Glavna je luka Maura, a ostale su Kuala Belait i Bandar Seri Begawan. Međunarodna zračna luka Bandar Seri Begawan.

Novac

Novčana je jedinica brunejski dolar (dollar) ili ringgit (B$, BND); 1 brunejski dolar ili ringgit = 100 centi (sena).

Povijest

Već u IX. st. ondje postoji hinduistička država. Brunejski vladari primili su islam u XV. stoljeću. U XVI. st. sultanat Brunej pomorska je sila jugoistočne Azije, koja kontrolira Borneo i okolne otoke. U XVI. st. prolazno su se pojavili Portugalci, za njima Španjolci, a u tijeku XVII. i XVIII. st. Englezi (Istočnoindijska kompanija) i Nizozemci koji osnivaju svoje faktorije. Početkom XIX. st. sultanat Brunej obuhvaćao je još samo Sarawak (današnji Brunej) i Sjeverni Borneo (Sabah). Ovisnost o Velikoj Britaniji sve je veća, pa za pomoć u gušenju ustanka J. Brook postaje guverner Sarawak (1841), a britanska kompanija Sjevernoga Bornea preuzima 1878. kontrolu nad Sabahom (Sjeverni Borneo). Godine 1888. sultanat Brunej priznao je britanski protektorat, prepustivši kontrolu vojske i vanjske poslove Britancima. Za rata 1941–45. okupirali su ga Japanci. Nakon 1945. Brunej ostaje britanska kolonija. Sultana Omara Ali Saifudina, koji je na vlasti bio od 1950., naslijedio je 1967. njegov sin Hassanal Bolkiah. Samoupravni status stječe 1971., a Brunejska narodna fronta neovisnosti uputila je 1972. UN-u zahtjev za povlačenje britanske vojske. Neovisnost ostvaruje 1. I. 1984. te postaje član UN-a, Commonwealtha i ASEAN-a; uvodi stroži propis o državljanstvu, što izaziva uznemirenost kineske etničke zajednice i djelomično iseljavanje. Od 1987. u sporu je s Malezijom oko morskih granica. Od sredine 2014. postupno se uvodi šerijatsko pravo. Naftno bogatstvo temelj je političko-ekonomske stabilnosti i početkom 2000-ih godina.

Politički sustav

Po Ustavu od 29. IX. 1959 (izmjene 1971. i 1984), koji je suspendiran zbog izvanrednog stanja od 1962., Brunej je ustavna monarhija (sultanat). Sultan ima suverenu vlast i apsolutni je vladar, koji objedinjuje položaje: šefa države, predsjednika vlade i ministra unutarnjih poslova. Sultan se u vladavini oslanja na državno vijeće, kojih članove sam imenuje, uglavnom iz obiteljskog kruga. Vjersko vijeće pomaže sultanu u vjerskim i vjersko-državnim poslovima; Krunsko vijeće u obavljanju vladarskih ovlasti dodjele titula, položaja i dr.; Vijeće ministara (vlada) sudjeluje u obavljanju izvršne vlasti, a Nasljedničko vijeće u odluci o nasljedniku prijestolja. Zakonodavno je vijeće izborno, sultan mu je povjerio ovlasti donošenja zakona. Vijeće ima 33 člana koje je imenovao sultan, a sastaje se jednom godišnje. Biračko pravo građani dobivaju sa 18 godina, a može se koristiti samo u izborima za seoska vijeća. Sudbenu vlast ima Vrhovni sud čije članove imenuje sultan za mandat od 3 godine. Administrativno je država podijeljena na četiri administrativna okruga. Nacionalni praznik: Nacionalni dan, 23. veljače (1984).

Brunej. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.3.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9822>.