Bruxelles

ilustracija
BRUXELLES
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6

Bruxelles [bʀysε'l] (nizozemski Brussel [bry'səl]), glavni grad Belgije, na rijeci Sennei (nizozemski Zenne); 178 552 st. (2016); Bruxelles i susjednih 18 općina čine Regiju Bruxelles (162 km², 1 187 890 st.). Bruxelles je dvojezično područje (valonski, flamanski) u flamanskom okružju. Sastoji se od srednjovjekovnoga flamanskog dijela Donjega grada, u kojem su stari trg (Grand’ Place; od 1998. na UNESCO‑ovu popisu svjetske kulturne baštine) s gotičkom gradskom vijećnicom (gradnja započeta 1402; 96 m visok toranj izgrađen 1449–55) i cehovske kuće, brončani kip gologa dječaka Manneken-pis (1619), i novijega, valonskoga dijela, Gornjega grada s upravnim zgradama, kraljevskim dvorcem (XVIII–XIX. st.), palačom pravde (XIX. st.), operom. Od sakralnih građevina ističu se katedrala St. Michel (prije St. Gudule; XIII–XV. st.), crkve Notre-Dame de la Chapelle (XIII–XV. st.), Notre-Dame du Sablon (XIV–XVI. st.), St. Jean Baptiste au Béguinage (XVII. st.). Kulturno središte Belgije sa sveučilištima (glavno je osnovano 1834., 1970. razdvojeno na dva sveučilišta, francusko i nizozemsko), konzervatorijem, akademijom znanosti (1722), umjetničkom akademijom, istraživačkim institutima, knjižnicama, muzejima, kazalištima. Za Svjetsku izložbu 1958. podignut je Atomium. Sjedište je Europske unije, EURATOM-a, NATO-a i dr. Trgovačko središte s međunarodnim sajmovima i kongresima. Uz tradicionalnu tekstilnu industriju (poznata proizvodnja čipaka i sagova) razvijena je proizvodnja strojeva, elektrotehničkih uređaja i aparata, montaža automobila, elektronička, kemijska i prehrambena industrija. Riječna luka izgrađena 1993. druga je po prometu u Belgiji (oko 4,5 milijuna tona); pristupačna je i za morske brodove do 4500 tona. Kanalom Bruxelles–Charleroi–Sambre grad je povezan s industrijskim područjima južne Belgije i sjeverne Francuske. Važno prometno čvorište; međunarodna zračna luka. – Od VII. st. Bruxelles se razvija kao trgovište oko kaštela na otočiću rijeke Senne. U X. st. spominje se pod nazivom Bruocsella, što bi na flamanskome značilo naselje na močvarama, i otada je u posjedu leuvenskih grofova i brabantskih vojvoda, koji su ga prvi put utvrdili bedemima 1040. Od XIII. st. sjedište brabantskih gospodara. God. 1312. i 1421. stekao je gradska prava. Intenzivan razvoj manufakture sukna (od sredine XII. st.) uvjetovao je naglo širenje grada. Od prve polovice XVI. st. Bruxelles je glavni grad habsburških posjeda u Nizozemskoj; 1576–85. drže ga gezi. Od 1794. glavni grad francuskog departmana Dylea; 1815. ponovno, zajedno s Hagom, glavni grad Nizozemske. God. 1830. u Bruxellesu je dignut ustanak, koji je doveo do neovisnosti Belgije. God. 1914–18. i 1940–44. bio je pod njemačkom okupacijom.

Bruxelles. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9870>.