STRUKE:

bukva

ilustracija
BUKVA, Fagus sylvatica

bukva (Fagus), rod listopadnog drveća iz por. bukava. Uspijeva na području sjevernog umjerenog pojasa; pripada mu desetak vrsta, od kojih je u Europi najvažnija obična bukva (Fagus sylvatica), do 30 m visoko drvo s jajastim listovima. Cvjetovi su jednodomni; muški su skupljeni u kuglaste čuperke, koji se nalaze na dugim stapkama; po dva ženska cvijeta obavijena su zajedničkim ovojem, kupulom. Plodovi su trobridi oraščići, koji su po dva zajedno zatvoreni u kupuli obrasloj bodljama; poznati su pod imenom bukvice i iskorištavaju se za tov svinja (pašom). U nas bukva izgrađuje naročitu zajednicu, bukovu šumu (Fagecum illyricum), ili raste u zajednici s jelom, smrekom, pitomim kestenom i običnim grabom. Ta je zajednica pretežno razvijena u svim višim položajima, a u planinskim krajevima čini često gornju granicu šume u obliku tzv. klekovine bukve. Tu bukva ima oblik krivudava, uza zemlju prilegnuta grma, s gusto isprepletenim granama. – U kulturi se nalaze posebne odlike bukve; u parkovima je česta crvena bukva (Fagus sylvatica var. purpurea), s grimiznocrvenim listovima, zatim tužna bukva (Fagus sylvatica var. pendula) s visećim granama, pa američka bukva (Fagus grandifolia) s pilastim listovima. S običnom bukvom srodna je kavkaska bukva (Fagus orientalis), koja raste na Kavkazu i Krimu te u istočnim dijelovima Balkanskoga poluotoka. Bukvino je drvo (bukovina) teško, tvrdo, čvrsto, vrlo elastično i slabo trajno. Upotrebljava se kao građevno, stolarsko, kolarsko i tokarsko drvo, u proizvodnji furnira, furnirskih i stolarskih ploča, u proizvodnji lameliranog drva, za izradbu bačava, igračaka, športskih potrepština, u proizvodnji celuloze i kao ogrjevno drvo. Od bukvica se proizvodi jestivo ulje, ali je njihova kupula otrovna (fagin) za čovjeka i neke životinje.

bukva. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10095>.