STRUKE:

burza

ilustracija
BURZA, Amsterdam
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

burza (njemački Börse < nizozemski beurs; talijanski borsa), trgovačka ustanova, stalno specijalizirano tržište na određenome mjestu u određenoj zgradi u kojoj se po posebnim pravilima i uzancama trguje novcem, devizama, vrijednosnim papirima i određenim tipiziranim, standardiziranim i kategoriziranim robama i uslugama. Razvila se iz srednjovjekovnih sajmova, koji su postojali u svim važnijim lučkim gradovima u Europi, a ponajviše u talijanskima. Prve prave burze spominju se u XII. st. u Lyonu, a od polovice XVI. st. i u drugim europskim metropolama. U početku su burze bile mjesta na kojima su se trgovci sastajali radi međusobnog sklapanja trgovačkih poslova s robom, a poslije i radi poslova s mjenicama i obveznicama. S vremenom trgovci organiziraju posebne ustanove u kojima održavaju stalne sastanke i sklapaju ugovore u trgovanju robom i vrijednosnim papirima. Čini se da se izraz burza počeo upotrebljavati za trgovačke sastanke održavane krajem XIV. st. u kući obitelji Van der Burse iz Bruggea (na kući se nalazio obiteljski grb s dvije kožne torbe – vreće; talijanski borsa). Iz Bruggea (Brugesa) trgovci se sele u Antwerpen, gdje je gradska uprava 1531. sagradila burzovnu palaču. London organizira burzu 1566–70. pod nazivom The Royal Exchange. U XVII. st. glavne burzovne transakcije koncentrirane su u Amsterdamu, gdje započinje trgovanje dionicama, poglavito Istočnoindijske kompanije. Pošto su Francuzi zauzeli Amsterdam, glavna burza postaje ona u Frankfurtu na Majni. London 1691. uvodi trgovinu dionicama, Pariz dobiva burzu 1702., Berlin svoj Börsenordnung 1739., Beč Fondbörse 1771., a Trst 1794. Burze u Philadelphiji i New Yorku osnovane su potkraj XVIII. st. Japan je imao burze riže od XVII. st. U Hrvatskoj je 1918. osnovana Zagrebačka burza za robu i vrednote (ukinuta 1946; 1991. osnovana je Zagrebačka burza vrijednosnih papira).

Prema imovinsko-pravnom statusu burze se dijele na službene, koje se osnivaju zakonom kao javne ustanove i pod izravnim su nadzorom ovlaštenih tijela državne vlasti (u zemljama Srednje i Zapadne Europe), i na privatne, koje posluju kao privatno dioničko društvo (u anglosaskim zemljama). Prema predmetu burzovnog poslovanja dijele se na: burze vrijednosnih papira, devizne burze, novčane burze, robne burze i burze usluga. Na burzama vrijednosnih papira trguje se dionicama, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, na deviznim burzama trguje se konvertibilnim devizama i svim potraživanjima prema inozemstvu koja glase na stranu valutu i koja su plativa u inozemstvu, a predmet poslovanja novčanih burzi velika su novčana sredstva u obliku kratkoročnog novca. Na robnim burzama prodaje se roba proizvedena u velikim količinama, kvalitativno ujednačena i zamjenjiva. Burze usluga specijalizirana su tržišta ponude i potražnje različitih vrsta usluga (prijevoza, osiguranja, posredovanja i dr.). Na burzama postoje dvije osnovne vrste poslova: promptni, koji se obavljaju odmah i kod kojih se predmet trgovanja stvarno isporučuje kupcu koji plaća u skladu s pravilima burza, i terminski, kod kojih se izvršenje sklopljenog posla ugovara za neki točno utvrđeni budući datum, odn. u određenome ugovorenom roku od dana sklapanja posla. Poslovanje na burzama odvija se putem posrednika: brokera, džobera, agenata, agenata mjenjača, dilera i dr. Burzovne kotacije službena su izvješća burze o postignutim cijenama na održanome burzovnom sastanku, a objavljuju se u različitim publikacijama (vlastitima i drugima) dnevno, tjedno ili mjesečno, ili pak u dnevnim listovima u gospodarskoj rubrici kao burzovno izvješće. Kretanje tekućih postignutih cijena tijekom burzovnoga sastanka objavljuje se na ploči s kotacijama (quote board). Opći pokazatelji razine i tendencija promjena cijena predmeta burzovnoga poslovanja izražavaju se indeksima koji se temelje na podatcima o cijenama i količinama njihove reprezentativne skupine, a izračunavaju se u obliku skupnih indeksa vrijednosti aritmetičke ili geometrijske sredine zaključnih cijena (Dow-Jones, NYSE, AMEX, NASDAQ, CAC, DAX i dr.). Obračunska blagajna burze specijalizirana je agencija povezana s burzom preko koje se obvezno provode sve transakcije, od otvaranja do zatvaranja pozicije ili ispunjenja obveze isporuke predmeta terminskog ugovora, i preko koje se ispunjavaju sve financ. obveze, odn. likvidiraju burzovni zaključci sklopljeni između članova burze. Obračunska blagajna najčešće je posebna, neovisna organizacija, no može biti i dio same burze. Najpoznatije su burze vrijednosnih papira, novca i deviza u svijetu: Newyorška burza (NYSE), Američka burza (AMEX), Londonska burza (LSE), Tokijska burza, Pariška burza, Frankfurtska burza i dr. Robne burze obično su specijalizirane samo za jednu ili za određene vrste robe: Londonska metalska burza (LME) za obojene metale, CBOT u Chicagu za žitarice, a CME za stoku, burze u New Orleansu i Liverpoolu za pamuk i dr. Najveća je robna burza na svijetu NYMEX/COMEX, nastala 1994. spajanjem velikih newyorških burzi NYMEX-a i COMEX-a.

burza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10314>.