Butan

ilustracija
BUTAN, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7

Butan (na tibetskom jeziku dzongkha Druk Yul: Zemlja zmajeva; Kraljevina Butan/Druk Gyalkhap), država u južnoj Aziji, na južim pristrancima istočne Himalaje; 38 394 km². Prostire se između Kine (Tibet; duljina granice 470 km) na sjeveru i Indije na zapadu, jugu i istoku (605 km).

Prirodna obilježja

Butan je visokoplaninska zemlja, kojoj polovica teritorija leži iznad 3000 m. Reljefno se izdvajaju tri glavna paralelna pojasa: na sjeveru je Visoka Himalaja (6000 do više od 7500 m; Jhomo/Chomo Lhari 7314 m, Kula Kangri 7554 m), kojoj su vrhunci pod vječnim snijegom i ledom, srednji pojas obuhvaća Nisku Himalaju (2000 do 5000 m), a južni pojas himalajsko predgorje (gorje Siwalik; 800 do 1200 m). Na krajnjem jugu pruža se 8 do 16 km širok rubni pojas nizine Duars koja prelazi u nizinu Gangesa–Brahmaputre. Riječni tokovi, pritoci Brahmaputre, teku sa sjevera prema jugu usijecajući u Niskoj Himalaji i predgorju duboke doline (Paro, Punakha, Thimphu i dr.), koje su populacijski i privredno okosnica zemlje.

Klima je u višim područjima oštra planinska; područja iznad 4000 m visine imaju godišnje manje od 500 mm oborina (iznad 5500 m visine snijeg pada i ljeti). Riječne doline imaju umjerenu klimu (ljetne temperature iznose 20 °C do 25 °C, zimske oko 4 °C), s 500 do 700 mm oborina godišnje. Nizina Duars i južni pristranci imaju vruću i vlažnu suptropsku klimu; obilne oborine (3000 do 5000 mm godišnje; zabilježeni maksimum iznosi 7800 mm) donosi jugozapadni ljetni monsun (lipanj–listopad).

Rijeke (Drangme, u donjem toku Manas; Puna Tsang, duga 320 km, nastaje sutokom rijeka Moi Pho; Wang, duga 370 km; Amo ili Torsa) teku od Visoke Himalaje prema jugu i pripadaju porječju Brahmaputre. Na jugu nizine Duars prevladava savana i džungla bambusa. Planinski pristranci do 3500 m obrasli su zimzelenom tropskom šumom i šumom četinjača (šume prekrivaju 70% zemlje). Viša područja pokrivena su subalpskom i alpskom vegetacijom. Vječni snijeg i led (7% teritorija) zauzimaju najviše dijelove. Obrađeno je samo 3% površine zemlje.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva 2005. u Butanu živi 672 452 st., a prema procjeni za 2013. god. 733 003 st. ili 19,1 st./km². Stanovništvo je uglavnom koncentrirano u dolinskim proširenjima središnjeg i zapadnog dijela zemlje i na jugozapadu, u graničnom području prema Indiji. Većinski su narod Butija (Ngalops; oko 60% populacije), tibetski doseljenici, koji su od IX. st. u više navrata prodirali u Butan. Oni žive pretežito u sjevernom, središnjem i zapadnom dijelu zemlje; pripadaju tibetsko-burmanskoj jezičnoj skupini, govore tibetskim dijalektima, od kojih je najrašireniji dzongkha, danas službeni jezik Butana; po vjeri su mahayana budisti (red Drukpa; službena religija Butana). Oko 35% stanovništva nepalskoga je podrijetla (Lhotshampas, Gurung), hinduisti su, a žive uglavnom na jugozapadu; starosjediocima se drže Sharchopsi, koji žive u istočnom dijelu, a od tibetskih su naroda primili način života i vjeru (budizam). Stanovnici žive uglavnom u selima (69,1%, 2005), za koja su karakteristični budistički samostani (dzong), građeni kao utvrde, a koji služe istodobno i kao administrativna (civilna i vjerska) središta. Porast broja stanovnika se smanjuje; u razdoblju 1993–98 iznosio je 2,6% godišnje, a 2007–12. god. 1,6% (16‰) godišnje. To je ponajprije posljedica znatno smanjena prirodnoga priraštaja (27,4‰, u 1997., a 10,0‰ u 2012); natalitet je smanjen sa 41,3‰ u 1997. na 18,5‰ u 2012., a mortalitet s 13,9‰ na 8,5‰. Smanjena je i smrtnost dojenčadi, sa 105,0‰ (1997) na 40,1‰ (2005). Očekivano trajanje života za žene rođene 2006. god. iznosi 66,9 godina, a za muškarce 65,7 godina. Stanovništvo iako polako stari, još je uvijek vrlo mlado: u dobi je do 14 godina 30,6% stanovništva, u dobi od 15 do 64 godine 64,4%, a starije od 65 godina samo je 5,0% populacije (2013). Ekonomski je aktivan 336–391 st., od toga je nezaposleno 2,1% stanovnika (2012). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 62,2% zaposlenih (2012), u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 6,7%, a u uslužnim djelatnostima 31,1%. Nepismeno je 37,0% stanovništva (2012). Glavni je i najveći grad Thimphu (79 185 st., 2005); ostali su veći gradovi Phuntsholing (20 537 st., 2005), Gelephu (9199 st.) i Wangdue (6714 st).

Gospodarstvo

Početkom 2000-ih gospodarski razvoj Butana zasniva se na hidroenergetskome sektoru (najviše u suradnji s Indijom), rudarstvu, poljoprivredi, šumarstvu, te prerađivačkoj i prehrambenoj industriji. Vrijednost BDP-a uvećana je s 439,1 milijun USD (2000), na 2,2 milijarde USD (2016). Udjel siromašnog stanovništva smanjen je s 36,3% (2000) na 12% (2012). BDP po stanovniku iznosio je oko 2900 USD (2016). U sastavu BDP-a (2016) vodeći su industrijski (42,1%) i uslužni sektor (41,5%), a potom poljoprivredni (16,4%). Oko 60% stanovništva ovisno je o poljoprivrednoj proizvodnji (riža, žitarice, peradarstvo; u stočarstvu prevladava uzgoj jakova, goveda, ovaca i koza). Značajna je proizvodnja električne energije koja se i izvozi (oko 70% od ukupno proizvedene energije izvozi se u Indiju), čime se ostvaruje oko 20% BDP-a (početkom 2000-ih). Od ostalih su djelatnosti važne proizvodnja cementa, drvna i tekstilna industrija, preradba hrane i dr. Postupan je razvoj turizma (2016. ostvaruje 73,7 milijuna USD). Stopa nezaposlenosti je 2,5% (2015). Godine 2016. vrijednost izvoza bila je 500 milijuna USD, a uvoza 1,1 milijardu USD; najznačajniji vanjskotrgovinski partner je Indija (oko 96% izvoza i 91% uvoza). Početkom 2000-ih izvoz električne energije čini najveći dio ukupnog izvoza (oko 40%); izvoze se još metali, kemikalije, cement, drvo, tkanine, rukotvorine, kardamom i dr. U uvozu prevladavaju gorivo, vozila, strojevi, riža i dr. Veličina javnoga duga uvećana je s 45,6% BDP-a (2000) na 107% BDP-a (početkom 2017). Tečaj nacionalne valute ngultruma vezan je uz indijsku rupiju.

Promet

Cestovna mreža duga je 10 578 km (2013), od čega je asfaltirano 28%; glavne su prometnice autocesta, koja prolazi uglavnom središnjim dijelom povezujući istok i zapad (Phuentsholing–Thimphu–Trashigang), i 4 ceste koje dolinama rijeka povezuju sjever i jug. Željeznice nema. Međunarodna je zračna luka Paro.

Novac

Novčana je jedinica ngultrum (Nu; BTN); 1 ngultrum = 100 četruma (chetrum).

Povijest

Prema prvim povijesnim podatcima Tibetanci su se od IX. st. doseljavali u današnji Butan potiskujući starije indijsko stanovništvo. Prva čvršća državna organizacija ustrojava se tek u XVII. st., a obilježava ju podjela na jednako važnu duhovnu i svjetovnu vlast. Zahvaljujući položaju Butan je dugo bio pošteđen od kolonijalnog osvajanja. God. 1772. došao je u sukob s britanskim Istočnoindijskom kompanijom, ali je 1774. sklopljeno primirje. Novi sukobi započeli su nakon britanske okupacije Asama 1826. Tek su 1865. britanske trupe zaposjele ključna mjesta u zemlji, pa je Butan zatražio mir. Potkraj XIX. stoljeća jača moć Ugyena Wangchucka, koji uspijeva srušiti zastarjeli dvojni politički sustav civilne i duhovne vlasti i uspostaviti nasljednu apsolutnu monarhiju (1907. izabran je za prvoga druk gyalpoa -– zmajskog kralja; vladao od 1907. do 1926). Sredio je odnose s Britanijom. Na osnovi sporazuma iz 1910. Butan je zadržao unutrašnju autonomiju, a Britanija je preuzela upravljanje vanjskom politikom zemlje. Njegov sin Jigme Wangchuck (vladao od 1926. do 1952) nastavio je politiku centralizacije i modernizacije zemlje. Nakon okončanja britanske vlasti Butan se sve više vezuje za Indiju, koja je ugovorom od 8. VIII. 1949. preuzela britansku ulogu: priznala status samostalnosti Butana, a kralj Jigme pristao je da ga Indija zastupa pred inozemstvom (Indija je 1950. vratila Butanu 83 km² pograničnog područja). Reformama tijekom 1960-ih Butan je promijenio tradicionalno feudalnu strukturu društva. Punu neovisnost stekao je 1971. pa je primljen u UN. Kralj Jigme Singhye Wangchuck naslijedio je 1972. svojega oca Jigmea Dorji Wangchucka. Prema Kini nema sporazumnu granicu, a međudržavne odnose opterećuje i problem tibetskih izbjeglica u Butanu (1970-ih oko 6000). Nepalci u Butanu (oko 35% st.) zahtijevaju 1990. veća politička prava, što je izazvalo nemire. Do 1994. iz Butana je izbjeglo oko 90 000 Nepalaca, a s Nepalom traju pregovori o njihovu povratku. Kralj je 1998. imenovao svoje vijeće i dijelom smanjio vlastite ovlasti. Početkom 2000-ih bili su pogoršani odnosi s Indijom jer su pobunjenici u Assamu djelovali i iz gerilskih uporišta u Butanu (2003. ova su uporišta uglavnom uništena uz pomoć indijske vojske). Potkraj 2006. kralj je abdicirao pa na prijestolje dolazi njegov sin Jigme Khesar Namgyel Wangchuck. Pokrenuo je ograničenu demokratizaciju s dvjema monarhističkim strankama (osnovane 2007); prvi parlamentarni izbori održani su 2008. Tijekom 2008–13. premijer je bio Jigmi Thinley (vođa Butanske stranke mira i napretka), a nakon izbora 2013. premijer je postao Tshering Tobgay (vođa Narodne demokratske stranke). Početkom 2000-ih nastavljaju se pogranični sporovi s Kinom; međudržavni odnosi pogoršani su sredinom lipnja 2017. zbog kineskih građevinskih radova u spornome području Doklam (kineski Donglang), u blizini graničnoga dodira Indije, Kine i Butana (Indija je poduprla butanski suverenitet svojim vojnim snagama; povukla ih je potkraj kolovoza 2017).

Politički sustav

Prema Ustavu od 18. VII. 2008. Butan je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti. Kralj (druk gyalpo: kralj zmaj), je šef države. Izvršnu vlast ima vlada, koja se sastoji od premijera i ministara. Premijera imenuje monarh, a bira parlament, dok ostale članove vlade bira monarh na prijedlog premijera, a potvrđuje parlament. Vlada ima fiksni mandat od 5 godina. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Parlament (Chi Tsho), koji se sastoji od Nacionalne skupštine (Tshogdu) i Nacionalnog vijeća (Gyelyong Tshogde). Nacionalna skupština ima 47 zastupnika koje izravno biraju građani za mandat od 5 godina. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Vrhovnu sudbenu vlast ima monarh kroz instituciju Vrhovnoga prizivnog suda. Administrativno je Butan podijeljen na 20 okruga. Nacionalni praznik: Nacionalni dan, 17. prosinca (1907).

Butan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10363>.