Buvina, Andrija, hrvatski drvorezbar i slikar (prva polovica XIII. st.). Djelovao u Splitu. Jedino su njegovo sačuvano djelo romaničke vratnice splitske katedrale iz 1214. Buvinino autorstvo potvrđuje naknadno uneseni zapis u rukopisnom kodeksu Historia Salonitana splitskoga povjesničara Tome Arhiđakona. U tom se djelu Buvina naziva slikarom (pinctor de Spaleto), a spominje se i njegova slika Sv. Kristofora, vjerojatno freska koja se nalazila na Peristilu (spomenuta i u arhivskomu izvoru iz XV. st.). Utvrđeno prezime Buvina svjedoči o njegovu hrvatskom podrijetlu.
Vratnice splitske katedrale (visina 5,30 m, širina 3,60 m) sastoje se od dvaju krila od orahovine na podlozi od hrastovih dasaka, a cijelu im površinu prekriva bogata rezbarija. Svako krilo ima 14 četverokutnih polja (kaseta), smještenih po dva u sedam redova. Vizualnom jedinstvu vratnica odgovara njihova ikonografska cjelovitost. Na lijevome krilu (odozgo prema dolje) nižu se prizori iz djetinjstva i javnoga djelovanja Kristova, od Navještenja do uskrsnuća Lazarova. Na desnome krilu (odozdo prema gore) nižu se prizori Kristove muke i smrti do Uzašašća. U četverostruku nizu kaseta pregledno je prikazan ključni program kršćanske ikonografije, a poredak prizora objašnjava simboliku novozavjetnoga ciklusa u cjelini, koja je bez primjera u sveukupnoj europskoj romaničkoj umjetnosti. Na figuralnim kompozicijama očituje se dvojnost ikonografskih predložaka: bizantskih, s primjerenom statičnošću, te zapadnjačkih, s narativnošću i slikovitošću prizora. Spojem figuralnih i ornamentalnih elemenata njegovo je djelo znatno utjecalo na izraz domaćih umjetnika (kamena plastika zvonika splitske katedrale i rezbarija korskih klupa u istoj crkvi).
