Campana, Dino

Campana [kampa:'na], Dino, talijanski pjesnik (Marradi, 20. VIII. 1885Castel Pulci, 1. III. 1932). Studirao kemiju i farmakologiju u Bologni i Firenci. Nemirnoga i pustolovnoga duha, kao mladić lutao Europom i Južnom Amerikom, nekoliko puta uhićivan (u Belgiji i Italiji). Za boravaka u Francuskoj upoznao avangardističke manifeste i suvremeno slikarstvo. Nakon burne ljubavne veze s književnicom Sibillom Aleramo, zbog teške duševne bolesti, naznake koje su se očitovale još u mladenačkoj dobi (u nekoliko navrata liječen u psihijatrijskih ustanovama), od 1918. do kraja života zatvoren u umobolnici u Castel Pulciju. Oko 1912. napisao zbirku Bilježnica (Quaderno), tiskanu 1942. U kapitalnom mu se djelu Orfička pjevanja (Canti orfici, 1914), zbirci pjesničkih i proznih sastavaka nastaloj kao pokušaj rekonstrukcije zapisa iz izgubljenoga rukopisa Najduži dan (Il più lungo giorno), na impresionističkim temeljima prepoznaje gust simbolizam koji potječe od Arthura Rimbauda te donekle od Giosuea Carduccija i Gabrielea D’Annunzija. Oslanjajući se na »negativne« pozicije Charlesa Baudelairea, Arthura Rimbauda i Friedricha Nietzschea, u Orfičkim pjevanjima otkriva destruktivnu i anarhističku moć volje te, dominantnim motivima prirode, putovanja i potrage, potvrđuje višestrukost svoje poetike. Nastojeći razlomiti logičnost racionalne spoznaje, pridajući svakidašnjici simboličnu dimenziju, njegovi sastavci izrastaju iz nemira noćnoga pejzaža i izokrenutih formi društvenoga života. Pritom erotske motive i kontemplaciju krajolika privodi crti čiste poezije, ne njegujući esencijalnost riječi kakva prevladava u hermetičara. Nerijetko nazivan začetnikom nove talijanske poezije XX. stoljeća, posljednjim »prokletim pjesnikom« te, nakon Giacoma Leopardija, jednom od najvećih talijanskih pjesničkih mitskih figura, utjecao je na Giuseppea Ungarettija, Eugenija Montalea i iduće pjesničke naraštaje.

Campana, Dino. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10597>.