struka(e):

akademije, glazbene. O glazbeno-teorijskim problemima raspravljalo se unutar akademija, koje se od XVI. st. utemeljuju prvo u Italiji a potom i drugdje u Europi radi promicanja ideja i rasprava o važnim filozofskim, duhovnim i kulturnim pitanjima. Najpoznatije među njima, potpuno posvećene glazbi, bile su Accademia filarmonica u Veroni (1543) i Bologni (1666) i Accademia degli Arcadi u Rimu (1690). Značaj takva tipa akademije imali su i firentinski kružoci kasnoga XVI. st., zvani camerate, G. de’ Bardija i J. Corsija, važni za nastanak i ranu povijest opere (→ camerata fiorentina). U Francuskoj su najpoznatije institucije te vrste bile Académie de poésie et de musique J.-A. de Baïfa (1570) i Académie royale de musique (1669), obje u Parizu. U hrvatskim zemljama o glazbi se raspravljalo u akademijama u Dubrovniku (Accademia dei Concordi, XVI. st.) i Zadru (XVII. st.). U tradiciji općih akademija u službeno ustrojenim društvima (nacionalne akademije znanosti i umjetnosti), nastalima u većini europskih i američkih zemalja uglavnom u XIX. st. radi istraživanja, očuvanja i promicanja nacionalnoga kulturnog naslijeđa, danas postoje većinom zasebni odsjeci za takvu djelatnost na području umjetničke glazbe i muzikoloških istraživanja. Od XVIII. st. naziv akademija postupno se sve više primjenjuje na glazbeno-odgojne i izvoditeljske ustanove više umjetničke razine, osobito u britanskim i germanskim zemljama, gdje se djelomice nadovezuju na stariju tradiciju collegium musicum. U njemačkim zemljama ističu se berlinska Sing-Akademie Carla Friedricha Christiana Fascha (1791) i münchenska Musikalische Akademie (1811), a u britanskima Academy of Ancient Music (1710), Royal Academy of Music (1719) i Academy of Vocal Music (1726), sve u Londonu, te Royal Irish Academy of Music u Dublinu (1848). U Sloveniji je 1701. utemeljena Academia Philharmonicorum (Ljubljana). U XIX. st. naziv akademija pretežito označava javnu ili privatnu priredbu s raznolikim vokalnim i instrumentalnim repertoarom. Na području srednje Europe danas se akademijom naziva glazbena odgojno-obrazovna ustanova fakultetske razine, na kojoj se studiraju skladnja (kompozicija), glazbena teorija, sviranje na pojedinim glazbalima, pjevanje, a ponegdje i glazbena pedagogija i muzikologija. Jedina glazbena akademija u Hrvatskoj, Muzička akademija u Zagrebu, utemeljena je 1922.

Citiranje:

akademije, glazbene. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/akademije-glazbene>.