Cartagena [kartaxe'na], grad u pokrajini i autonomnoj zajednici Murciji i jedna od glavnih ratnih luka na jugoistočnoj obali Španjolske; 216 301 st. (2015). Rimsko kazalište (među najvećima u Španjolskoj; danas muzej), utvrda Castillo de la Concepción (XIII. st.), mnoge građevine iz XVIII. st. podignute za obrambene potrebe (zidine, arsenal, tvrđava San Julían); arheološki muzeji, pomorski muzej (Peralova podmornica). Metalurgija i metalna industrija, proizvodnja konfekcije, plastičnih masa; preradba esparto-trave; brodogradnja, rafinerija nafte. Potkraj XIX. st. i u XX. st. u zaleđu su se iskorištavala ležišta olova, srebra, željeza, bakra, cinka i sumpora. Velika trgovačka luka (29,4 milijuna tona, 2013). – Godine 227. pr. Kr. kartažanski vojskovođa Hazdrubal osnovao je ondje (možda na mjestu iberskoga naselja Mastije) uporište za daljnja osvajanja u Hispaniji i nazvao ga Kart-Hadašt (Novi grad). Odande je Hanibal 218. pr. Kr. krenuo na vojni pohod preko Alpa u Italiju. Godine 209. pr. Kr. grad je osvojio rimski vojskovođa Scipion Afrički Stariji i preimenovao u Carthago Nova (Nova Kartaga). Potkraj III. st. postala je glavni grad rimske pokrajine Hispania Cartaginensis, a 425. razorili su je Vandali. Vlast Bizanta priznavala je od 550. godine (Carthago Spartaria), a 622. razorili su je Vizigoti. Godine 711. zauzeli su je Arapi (Qarṭāyanna al-Ḥalfā’), od 1245. u sastavu Kraljevstva Kastilje. U doba Španjolskoga građanskoga rata snažno republikansko uporište.
