struka(e): |

Bilhorod-Dnistrovskij (Bilgorod-Dnistrovskij i Bilĝorod Dnistrovs’kyj/Білгород-Дністровський [bi'lɦorod dn’istro'fs’ki], ruski Belgorod-Dnjestrovski i Belgorod-Dnestrovskij/Белгoрoд-Днестрoвский [b’e'lgərəd dn’istro'fsk’ij], rumunjski Cetatea Albă [četa'tea a'lbə]; do 1944. Akkerman), grad u Odeskoj oblasti, jugozapadna Ukrajina; 48 674 st. (2020). Leži na desnoj obali Dnjestrovskog limana, 18 km udaljen od Crnoga mora. U prošlosti važno trgovačko središte. Ribarstvo, podrumarstvo; prehrambena industrija, proizvodnja medicinske opreme i igračaka. Tvrđava iz XIII–XV. st. među najvećima je i najbolje očuvanima u Ukrajini; crkva iz XV–XIX. st., saborna crkva iz XIX. st. Trgovačka luka nalazi se jugozapadno od grada, na desnoj obali Dnjestrovskog limana, oko 14 km udaljena od Crnoga mora.

Osnovali su ga Grci iz Mileta u VI. st. pr. Kr. kao svoju koloniju pod imenom Tiras (Tύρας). Pošto su ga u I. st. razorili Geti, Rimljani su ga nakon osvajanja Dacije obnovili pod nazivom Alba Iulia. Od kraja III. st. pod Gotima, potom Istočnorimskim Carstvom (Bizantom), slavenskim državama (Bugarskom, Kijevskom Kneževinom, Galičko-Volinjskom Kneževinom) te od 1241. pod Zlatnom Hordom koja ga je 1288. prepustila Genovi kao trgovačku koloniju. Od 1391. pod vlašću Moldavske Kneževine, 1484. zauzeli su ga Osmanlije i prozvali Akkerman (»Bijela Tvrđava«). Od 1812. u sastavu je Ruskoga Carstva. Između dvaju svjetskih ratova pripadao Rumunjskoj pod imenom Cetatea Albă, 1940. prepušten je SSSR-u, u sastav kojeg je konačno ušao, dobivši današnje ime, 1944. kao dio Ukrajine.

Citiranje:

Bilhorod-Dnistrovskij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bilhorod-dnistrovskij>.