struka(e):

Chongqing [čʰuŋćʰiŋ] (tradicionalno Chungking [čuŋkiŋ], Ch’ungch’ing [čʰuŋčʰiŋ]), grad, vodeća riječna luka i glavno industrijsko i trgovačko središte jugozapadne Kine; 9 580 770 st. (2020). Godine 1997. administrativno je izdvojen iz pokrajine Sichuan, a s pripojenim okolnim područjem tvori novoosnovanu gradsku upravnu jedinicu Chongqing (82 400 km², 32 054 159 st., 2020), u rangu pokrajine, pod izravnom upravom vlade. Leži na Yangtzeu kraj utoka Jialinga (Chialinga) sa sjevera, u jugoistočnome dijelu Sichuanskog bazena; od mora je udaljen 2250 km. Od 1891. bio je luka otvorena za trgovinu sa strancima, s pogonima za proizvodnju tekstila, cigareta, stakla i za preradbu metala. Osnove moderne industrije postavljene su za II. svjetskog rata, kada su u Chongqing preseljeni mnogi industrijski pogoni iz priobalnih, okupiranih dijelova zemlje. Ubrzana industrijalizacija potaknuta je i rudnim ležištima u okolici (bogata ležišta ugljena i željezne rude, boksita te nafte i prirodnoga plina, stroncija, mangana), a osobitu važnost ima izgradnja velike brane i akumulacijskog jezera Tri klanca nizvodno od grada, na rijeci Yangtze, s najvećom hidroelektranom na svijetu (instalirana snaga 22 500 MW). Razvijena je strojogradnja, crna (željezare i čeličane među najvećima u zemlji) i obojena (aluminij, bakar) metalurgija, proizvodnja motornih vozila (automobili, kamioni, motocikli), tekstilna (pamuk, svila), kemijska (sapuni), petrokemijska (umjetna gnojiva, kemijska vlakna), farmaceutska, elektronička i prehrambena industrija, te u novije doba visoke tehnologije; rafinerija nafte, brodogradilište. Središnji, stari dio grada (današnji distrikt Yuzhong) pruža se na istočnome kraju poluotoka između rijeka Jialing i Yangtze; nekoć je bio okružen zidinama, a danas je moderno izgrađen s mnogim poslovnim neboderima. Chongqing je jako kulturno središte s mnogim sveučilištima (Chongqinško je osnovano 1929., Jugozapadno sveučilište 1906. i dr.), visokim školama, više znanstvenih instituta, knjižnicom, operom i muzejima (Muzej Tri klanca osnovan 2005., umjetnički, znanstveno-tehnološki i dr.). Važno je čvorište prometnica (željeznica, ceste) između primorja i unutrašnjosti (Shaanxi, Yunnan, Guizhou, Tibet); vodeća je unutarnja luka jugozapadne Kine za međunarodnu trgovinu (izvozi se nafta, čelik, kemikalije, svila, agrumi, čaj i žitarice), pristupačna za oceanske brodove; međunarodna zračna luka Chongqing Jiangbei među najprometnijima je u zemlji (oko 44 milijuna putnika godišnje). U okolici odmarališta i termalni izvori. Oko 160 km sjeverozapadno od grada nalazi se lokalitet Dazu poznat po kipovima uklesanima u stijeni (IX–XIII. st.) koji su 1999. uvršteni na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine; jugoistočno od grada krško je područje Wulong koje je na UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine uvršteno 2007. – Grad je osnovan pod nazivom Jiangzhou kao prijestolnica države Ba koju je 316. pr. Kr. osvojila dinastija Qin. Sadašnje ime dobio je 1189. za vladavine južne dinastije Song. U kasnijim je razdobljima bio prijestolnica kratkotrajnih pobunjeničkih država (1362. te 1621–44). Od 1891. bio je prva riječna luka otvorena trgovini sa strancima. Provizorni glavni grad Čang Kaj-šekove vlade 1940–46., teško je oštećen u japanskim bombardiranjima 1938–42. Kineska Crvena armija zauzela ga je 1949.

Citiranje:

Chongqing. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/chongqing>.