struka(e):

crijep, građevni element za pokrov kosih krovova. Pokrov od crijepa služi za zaštitu građevine od atmosferskih i vremenskih utjecaja i pruža povećanu otpornost protiv prodora požara izvana. Opekarski crijep proizvodi se od glinene mase ručno ili strojno, tlačenjem ili vučenjem. Suši se i nakon toga peče u pećima na temperaturi oko 900 °C. Normirane su ove vrste crijepa: ravni (biber, u obliku dabrova repa), 18/38 cm, koji se zubom kvači za letve krovišta i pokriva jednostruko, dvostruko ili krunski; vučeni, jednostruko utoren, 21/40 cm, koji se zubom kvači za letvu i veže žicom; tlačeni, jednostruko utoren, 21/40 cm, koji se u jednom redu polaže na letve; tlačeni, dvostruko utoren, 23/40, koji se polaže na letve i preklapa na sve četiri strane; žljebnjak, dužine 40 cm, polukružna konusnog oblika, polaže se u redovima u pojačanome cementnom mortu na daščanu podlogu, letve ili gredice, tako da konkavno položen žljebnjak (kupa), prekriva rubove dvaju susjednih konveksnih žljebnjaka (kanalica); karakteristična je vrst pokrova za mediteransku arhitekturu. Sljeme krova pokriva se žljebnjakom položenim u pojačani mort. Betonski crijep proizvodi se vučenjem ili lijevanjem u kalupe te ubrzanim postupkom dozrijevanja betona. Postoje i druge vrste crijepa kao stakleni, ocakljeni, valoviti, ukrasni, anglobirani.

Citiranje:

crijep. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/crijep>.