Crveno more

Crveno more, rubno more Indijskog oceana, između afričkoga kopna i poluotoka Arabije; obuhvaća 448 000 km². Dugo je 1932 km, široko do 305 km. Ime vjerojatno potječe od crvene boje alga (Trichodesmium erythraeum), koje se ondje često u masama pojavljuju. Sa Sredozemnim morem povezano je Sueskim kanalom (prokopan 1869), s Adenskim zaljevom i Arapskim morem prolazom Bab al-Mandab. U sjevernome su dijelu Sueski i Akapski zaljev međusobno odijeljeni poluotokom Sinajem. Neznatno razvedenu, pretežno pješčanu obalu obrubljuju koraljni grebeni. Dubina središnjih dijelova prelazi 2000 m (najveća dubina 2514 m). Dno najdubljega srednjega dijela pokriveno je pteropodskim i globigerinskim muljem, a rubni dijelovi koraljnim vapnencem i terigenim sedimentima. Zbog jake insolacije, oskudice oborina (godišnje do 217 mm) i pomanjkanja slatkovodnih pritoka Crveno more ide u red najtoplijih i najslanijih mora na Zemlji. U blizini Sueskoga i Akapskoga zaljeva prosječna je godišnja temperatura vode 25 °C, a u prolazu Bab al-Mandab 27,7 °C. Ljeti, u južnome dijelu, temperatura površinskoga sloja vode premašuje 30 °C, a zimi u sjevernome dijelu padne na 18 °C. Slanost je na sjeveru od 40,5‰ do 42,0‰, na jugu od 38‰ do 39‰. Za Crveno more karakteristična je pojava miraža. Boja je morske vode modrozelena, često i zelenožuta od različitih alga i pustinjskoga pijeska. Prozirnost iznosi 56 m. Iz Indijskog oceana ulaze površinske morske struje u Crveno more; uz obalu Arabije teku prema sjeveru, a uz afričku obalu prema jugu. Iz Crvenoga mora teče u Indijski ocean struja vrlo slane vode na dubini od 93 do 185 m. Na strujanje vode kroz Sueski kanal utječu vjetar, slanost vode i razlika u visini razine između Sredozemnoga i Crvenog mora (razina Crvenog mora kod Sueza viša je od razine Sredozemnoga mora kod Port Saida). U krajnjem sjevernome dijelu plimni val doseže 2,1 m. Biljni i životinjski svijet pripada cirkumtropskoj regiji s karakterističnom florom i faunom koraljnih grebena. U Crvenome moru živi oko 400 ribljih vrsta. Zbog nepovoljne klime niska i pretežno uska obalna ravan rijetko je naseljena; veze su primorja s izravnim planinskim i pustinjskim zaleđem malobrojne. Rašireno je ribarstvo (tunj, srdela, indijska skuša i dr.) i vađenje koralja. Vrlo bogata rudna ležišta (bakar, cink, srebro, zlato) nalaze se između Sudana i Arabije na dubini oko 2000 m. Kao najkraći vodeni put između Europe i Azije, odnosno Australije, Crveno more ima veliku prometnu važnost. Važnije su luke: Suez (Egipat), Akaba (Jordan), Elat (Izrael), Džidda (Saudijska Arabija), Hodeida (Jemen), Massava i Assab (Eritreja), Port Sudan (Sudan). – U antici se Crveno more nazivalo Sinus Arabicus ili Mare Erythraeum.

Crveno more. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12920>.