STRUKE:

Csák

Csák [ča:k], ugarsko pleme kojega su članovi, podijeljeni u više grana, u XIII. i prvoj polovici XIV. st. imali posjede na području Hrvatske i igrali važnu ulogu u javnom životu. Básov sin Ugrin bio je kraljevski kancelar i kaločki nadbiskup (1219–41), sudjelovao je 1225–27. u križarskome vojnom pohodu u Bosni protiv sljedbenika Crkve bosanske, vjerojatno je 1226. kupio grad Požegu od kralja Andrije II. Arpadovića i njegova sina hercega Bele (poslije kralj Bela IV.) i poginuo u bitki protiv Tatara 11. IV. 1241. kraj Mohije u blizini Miskolca. Njegov nećak bio je čazmanski kanonik i splitski nadbiskup Ugrin. Pósa, stric kaločkoga nadbiskupa Ugrina, bio je rizničar hercega Bele (1227–33) i severinski ban, a njegov sin Ugrin spominje se kao dvorjanik Ladislava IV. Kumanca te kao severinski i mačvanski ban i srijemski i vukovski župan. Najprije je bio pristaša Andrije III. Arpadovića a potom Karla I. Roberta. Drugoj je grani pripadao Matija (u. 1284), koji je bio slavonski ban 1272–73. i sazvao prvi poznati sabor u hrvatskim zemljama, koji je održan 20. IV. 1273. u Zagrebu u nazočnosti svih plemića i slobodnjaka utvrda. Zaključci sabora označeni su kao »prava kraljevstva i banovine« Slavonije. Iz te je grane bio i Petar, dvorjanik kralja Bele IV. i Stjepana V., a 1273. stekao je posjed Svetačje na Savi. Njegov sin Dominik imao je prostrane posjede u Vukovskoj županiji. Dominikovim sinovima Nikoli, Stjepanu i Petru kralj Ladislav IV. Kumanac darovao je 1280. posjed Dubovac na području današnje Nove Kapele. Nakon dolaska Anžuvinaca na ugarsko-hrvatsko prijestolje opada moć i ugled te grane obitelji.

Csák. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12930>.