struka(e):
ilustracija
ČETINJAČE, atlantski cedar
ilustracija
ČETINJAČE, borovica
ilustracija
ČETINJAČE, crni bor
ilustracija
ČETINJAČE, gorostasna tuja
ilustracija
ČETINJAČE, grčka jela
ilustracija
ČETINJAČE, japanski ariš
ilustracija
ČETINJAČE, močvarni čempres
ilustracija
ČETINJAČE, obična smreka
ilustracija
ČETINJAČE, tisa

četinjače (Pinidae; Coniferae), podrazred golosjemenjača, kojemu pripada crnogorično drveće i grmlje. Stablo im je većinom razgranjeno, krošnja ima često piramidalan oblik. Listovi su razmjerno mali, igličasti (četine) ili ljuskasti, a poredani su izmjenično, nasuprotno ili pršljenasto. Neke četinjače imaju dvojake listove: pridankove ljuske na dugim i igličaste četine na kratkim ograncima. U stablu i listovima česti su kanali sa smolom (smolenice). Jednospolni su cvjetovi jednodomni ili dvodomni. Muški imaju pretežno oblik resa (maca), koje se ugl. sastoje od ljuskastih ili štitastih prašnika; svaki prašnik ima 2 do 20 peludnica. Ženski cvjetovi stvaraju većinom tvorevine u obliku češera, u kojima se često, uz plodne ljuske sa sjemenim zametcima, nalaze i posebne pokrovne ljuske. Oprašuju se vjetrom. Četinjače se obično dijele u tri (šire shvaćene) porodice: borove, čemprese i tise.

Četinjačâ ima najviše u sjevernom dijelu euroazijskog i američkog kopna. One ondje tvore goleme šume od kojih su najveće tajga i kanadska sjeverna šuma. Te šume imaju veliku ekonomsku važnost jer se u njima proizvode velike količine drva. Šume četinjača pokrivaju i planine mnogih dijelova svijeta. U njima prevladavaju bor, smreka, jela i ariš. Na istoku u euroazijskim šumama četinjača prevladavaju sibirski bor, sibirska jela, sibirski ariš i dahurijski ariš. Šumski bor i obična smreka važne su vrste u zapadnoj Europi. U sjevernoameričkim šumama četinjača prevladavaju bijela smreka, crna smreka i balzamska jela.

U nas četinjače pokrivaju oko 17% šumskih površina. U gorama i planinama šume tvore jela i obični bor, a u višim dijelovima smreka. Na gornjoj granici šume pretežu sastojine bora krivulja. Crni bor raširen je na unutar., submediteranskim i hladnijim mediteranskim šumskim terenima. U sredozemnome području tvori autohtone šume. Umjetnim putem znatno je proširen alepski bor. Na Mljetu samoniklo raste pinj (pinija). Od borovica vrlo je raširena obična borovica. U mediteranskim i toplijim submediteranskim predjelima česta je smrika, a u izrazito mediteranskima primorska somina i pukinja. Među udomaćene četinjače ubraja se čempres. U nas se često u šumskim i parkovnim nasadima uzgajaju: cedrovi, različiti borovi, jele i smreke, pačempresi, čempresi, tuje, duglazije, čuge, borovice, mamutovci ili sekvoje, taksodiji.

Citiranje:

četinjače. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/cetinjace>.