električni članak (električni element, električna ćelija), pretvornik nekoga drugog oblika energije u električnu energiju. Tako za pretvorbu kemijske energije u električnu postoje primarni ili galvanski članak, sekundarni članak ili akumulator i gorivni članak, za pretvorbu zračenja služe toplinski (→ termoelement) i svjetlosni članak (→ fotoelektrični elementi), a za izravnu pretvorbu nuklearne energije nuklearni ili atomski članak.
Između elektroda električnoga članka uspostavlja se električni napon na temelju neke od pojava pri pretvorbi energije. Nazivni naponi pojedinih članaka karakteristični su za svaki tip članka, a iznose od nekoliko desetinki volta do najviše oko 2 V. Za primjenu su, već prema tipu članka, važni podatci: radni napon članka, tj. napon koji se održava između elektroda pri crpljenju struje, gustoća energije, specifična energija i stupanj djelovanja pri pretvorbi ili skladištenju energije. Viši se naponi, jače struje, a time i veće snage, postižu spajanjem članaka u slogove ili baterije, pa se pod tim nazivima pojavljuju na tržištu, npr. litijska, akumulatorska, sunčana baterija. Neki se članci, npr. galvanski, tijekom uporabe i skladištenja nepovratno troše, drugi se mogu obnoviti (akumulator), a neki su trajni, ali ovisni o postojanju ulazne energije (termoelement i fotoelement). Važno je svojstvo članaka i njihov utjecaj na okoliš tijekom rada i u obliku otpada. Električni se članci rabe kao izvori za napajanje neovisno o gradskoj mreži, i to većinom prijenosnih električnih uređaja, zatim kao naponske norme te kao pretvornici pri obrađivanju informacija (u elektroničkim brojilima, računalima, pri mjerenju, za automatsko upravljanje, signalizaciju i dr.).
