Ćolnić

Ćolnić, hrvatska obitelj iz Žumberka. Vjerojatno potječu iz sjeverozapadne Bosne (naselje Chiolka kraj Bihaća), odakle su se u prvoj pol. XVI. st. preko Dalmacije uselili u Žumberak. Sjedište obiteljskoga posjeda nalazilo se u Oštrcu (današnji Donji i Gornji Oštrc kraj Kostanjevca). U vrelima se prvi spominje Pavao (1542). God. 1551. Petar iz sela Tupčina bio je zapovjednik uskočke postrojbe pod vrhovnim vodstvom I. Lenkovića. Potkraj XVI. st. Gašpar je djelovao u službi grofa Petra Erdődyja; bio je vlasnik posjeda na cesargradskom i okićkom vlastelinstvu; 1609. spominje se kao član pukovnijskoga suda u Karlovcu. God. 1630. Vuk se navodi kao kapetan Barilovića. Pavao je 1631. stekao u leno cijeli posjed Oštrc, između 1631. i 1659. stekao je plemićki naslov, a 1652–64. vjerojatno je bio kapetan Barilovića. Gašpar se spominje kao jedan od kapetana u službi bana Petra Zrinskoga koji su sudjelovali u pripremi Zrinsko-frankapanske urote; nakon njezina otkrivanja dobio je pomilovanje od cara Leopolda I. (1670). U prvoj pol. XVIII. st. spominju se Franjo (u. oko 1739), vojvoda Brkiševine kraj Siska, i Ivan (u. oko 1739), jasenovački podzapovjednik. Posjed Oštrc prodala je oko 1780. vojnoj upravi Dora, udovica majora Pavla, brata bosansko-đakovačkoga biskupa Josipa Antuna. Dora i njezin sin Franjo, posljednji potomci obitelji, spominju se u drugoj pol. XVIII. st. u svezi s posjedom Zdenci u Brdovcu kraj Zaprešića. Arhivska građa o obitelji pohranjena je u sklopu zbirke Acta Jellachichiana u Arhivu HAZU u Zagrebu.

Ćolnić. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13590>.