Dakota (engl. izgovor [dəkọu'tə]) (Sioux), sjevernoamerički indijanski narod (pleme) iz siuske jezične porodice; pripadaju skupini tzv. prerijskih Indijanaca. Pradomovina im je područje Velikih jezera, odakle su ih početkom nove ere potisnuli Indijanci iz algonkinske porodice na područja gornjega Mississippija, Missourija i Saskatchewana. Još do XVIII. st. bili su biljogojci, a u XIX. st. bavili se lovom na bizone (time pribavljali hranu i kožu), koji su usavršili otkako su se u lovu počeli služili konjem i vatrenim oružjem. Nastambe, tipi, bile su im kupolasti šatori prekriveni bizonovom kožom. Društveni poredak okarakteriziran je savezom plemena na čelu s vijećem najistaknutijih muškaraca. Cijenili su hrabrost i ratničke vještine. Uz Dakote su povezane predodžbe o ratu, lovu na bizone, o luli mira (kalumet), tijari i uresima od perja, a njihova je tradicijska nošnja postala svečanom nošnjom današnjih Indijanaca (odjeća od kože s resama na rubovima i šavovima, uz kitice životinjskih dlaka). U religiji je najprisutniji manaizam, tj. vjerovanje u sveprožimajuću apersonalnu snagu, te šamanizam, radi liječenja.
Pružali su jak otpor američkim kolonistima. Već polovicom XIX. st. raseljavani su u rezervate (North i South Dakota, Iowa, Minnesota, Montana, Nebraska, Wisconsin), a kada je potkraj istoga stoljeća na njihovu području otkriveno zlato, položaj im se još više pogoršao. Jedan dio i danas živi na području Kanade (Alberta, Manitoba, Saskatchewan). U SAD-u živi oko 170 000 ljudi siuskoga podrijetla.
