Alberta

Alberta [ælbə:'tə], pokrajina u zapadnome dijelu Kanade; 661 848 km², 3 645 257 st. (2011). Južni dio je prerija, koja na zapadu seže do Stjenjaka. Sjeverni dio brdovito je i šumovito područje bogato jezerima (Clair, 1436 km²; Malo medvjeđe jezero, 1168 km²). Izrazito je poljoprivredna i rudarska pokrajina, s bogatim ležištima prirodnoga plina i nafte; Alberta je najveći proizvođač prirodnoga plina i nafte u Kanadi (oko 75% od ukupne kanadske proizvodnje). Izgradnjom plinovodne i naftovodne mreže omogućena je otprema u istočnu Kanadu i do obale Tihog oceana kao i izvoz u sjeveroistočni dio SAD-a. Značajna je gospodarska komponenta i poljoprivreda. Velike količine proizvoda drvne industrije namijenjene su izvozu (drvenjača, celuloza). Eksploatacijom nafte razvija se petrokemijska industrija, a ležišta sumpora i kvalitetne gline daju sirovinu za kemijsku i keramičarsku industriju. Metalurgija s metalnom industrijom orijentirana je na proizvodnju za potrebe rudarstva i poljoprivrede. Nagli gospodarski razvoj odrazio se i brojčanim porastom stanovništva: 1901. Alberta je imala 73 022 st., 1961. god. 1 331 944 st., 1971. god. 1 625 000 st., 1981. god. 2 237 724 st., 2001. god. 2 974 807 st. i 2006. god. 3 290 350 st. Taj je porast rezultat visoke stope useljavanja. Gotovo polovica stanovništva pokrajine koncentrirana je u metropolitanskom području glavnoga grada Edmontona i Calgaryja. Sveučilišta su u Edmontonu i Calgaryju. Transkanadska autocesta, autocesta Edmonton–Calgary, željeznička mreža i vrlo živ zračni promet povezuju Albertu s ostalim dijelom Kanade i kontinenta. Rekreacijska područja (nacionalni parkovi Banff i Jasper poznati i kao središta zimskih sportova) te čuvene priredbe (Calgary Stampede) privlače mnoge posjetitelje, osobito iz SAD-a.

Alberta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 8.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1396>.