Devolucijski rat

Devolucijski rat, započeo je Luj XIV. 1667. da bi se nakon smrti Filipa IV. domogao nekih pokrajina španjolske Nizozemske. Svoje zahtjeve obrazlagao je devolucijskim pravom (prvenstvo pri nasljeđivanju djece, pa i kćeri iz prvog braka, nad onima iz drugog) što ga je njegova žena Marija Terezija, kći Filipa IV., imala po brabantskome pravu na imovinu svojega pokojnog oca. Bez objave rata osvojio je Luj XIV. iznenadnim naletom Charleroi, Tournai, Douai, Oudenaarde, Kortrijk, Lille, a poslije Franche-Comté. Suočen s koalicijom Nizozemske, Engleske i Švedske, Luj XIV. se mirom u Aachenu 1668. morao povući iz Franche-Comtéa i zadovoljiti se osvojenim dijelovima Hainauta i Flandrije.

Devolucijski rat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14885>.