Domjanić

Domjanić, hrvatska plemićka obitelj. Potkraj XVI. st. doselili su se iz prekokupskih krajeva (ondje je 1551. zabilježen Stjepan) te postupno, dobrim dijelom ženidbama, stekli posjede u Varaždinskoj, Križevačkoj i Zagrebačkoj županiji, osobito u zelinskome i stubičkome kraju. Plemićki list i grbovnica podijeljeni su 1596. braći Martinu, Mihovilu i Stjepanu, pravniku, plemićkomu sucu u svim trima županijama i članu više saborskih komisija. Žigmund je 1632–38. bio podžupan Zagrebačke, a 1640–41. Križevačke županije; podžupani Zagrebačke županije bili su 1663. Ivan (u. 1667), 1691. Adam Žigmund (oko 1660–1717., ratnik protiv Osmanlija, zapovjednik obrane Banske krajine 1707., pjesnik i pripadnik kult. kruga P. Rittera Vitezovića) te 1739. sin mu Ignjat. Za Ignjatova brata Stjepana, uhićena i osuđena na doživotnu tamnicu zbog potpore krajišnicima i sudjelovanja u buni u Varaždinskome generalatu 1755., pretpostavlja se da je autor kajkavskih i latinskih pjesama u čast Bogorodici. Kao crkvene dobročiniteljice istaknule su se Katarina, koja je oko 1669. dala podignuti kapelu Blažene Djevice Marije Snježne u Dubovcu kraj Gornje Stubice, i Regina, udana Drašković (umrla 1802), koja je u trakošćanskome kraju u Bednji 1779. dala sagraditi župni dvor i 1792. bila utemeljiteljicom župe Cvetlin. Dopisivala se na hrvatskom jeziku i pisala šaljive kajkavske stihove, a u spomen na nju biskup M. Vrhovac u njezinu je negdašnjem dvoru Golubovcu dao podignuti kapelu sv. Regine. Najpoznatiji pripadnik obitelji bio je pjesnik Dragutin Milivoj. Potomci Domjanića žive i danas.

Domjanić. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15875>.