Drkolica, Bonifacije

Drkolica, Bonifacije, hrvatski prelat i crkveni pisac (Lopud, početak XVI. st.Temišvar, potkraj 1581). Stupio u Franjevački red i školovao se u dubrovačkome franjevačkom teološkom učilištu i u Parizu od 1543., a za boravka u Rimu prijateljevao je s mnogim uglednicima, među kojima je bio i Felice Peretti, poslije papa Siksto V. Po povratku u Dubrovnik kao glavni predavač teologije predavao u franjevačkome teološkom učilištu. God. 1550. bio je imenovan gvardijanom u Jeruzalemu i kustosom Svete zemlje. Nastojao je franjevcima ishoditi povratak skrbništva nad svetim mjestima, podizanje samostana u Jeruzalemu i obnovu bazilike Sv. groba, pa je u nekoliko navrata 1555/56. odlazio na pregovore u Carigrad. God. 1561. dobio je službu apostolskoga propovjednika s ovlastima u Ugarskoj, Erdelju, Poljskoj i Rusiji. Bio je sudionik Tridentskoga sabora. Ponovno je 1563. stigao u Jeruzalem kao kustos Svete zemlje, a 1564. je izabran za stonskoga biskupa. Sedamdesetih godina XVI. st. radio je na reformi redovničkoga života bosanskih franjevaca. Zbog ubojstva koje je u njegovoj biskupiji počinio neki svećenik, dubrovački Senat protjerao ga je 1581., pa je nastavio djelovati na prostoru Temišvara, gdje je uskoro umro. Ostavio je nekoliko pisanih djela, među kojima se izdvajaju spis o štovanju svetih mjesta Knjiga o trajnom štovanju Svete zemlje i o njezinu plodonosnom hodočašćenju (Liber de perenni cultu Terrae Sanctae, et de fructuosa eius Peregrinatione, 1573., posvećen papi Grguru XIII.) i govor s Tridentskoga sabora Knjiga o postanku klerika u Crkvi (Liber de ortu Clericorum in Ecclesia, 1573). Objavljeno je i njegovo bogato dopisivanje.

Drkolica, Bonifacije. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 12.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16264>.