društvene znanosti

društvene znanosti, akademske discipline koje se bave podrijetlom i razvojem ljudskoga društva te ustanovama, odnosima i idejama koje oblikuju ljudski život. Obuhvaćaju sociologiju, ekonomiju, pravo i političke znanosti, i discipline u drugim znanstvenim područjima koje se bave društvenim životom ljudi: socijalnu antropologiju, socijalnu psihologiju, socijalnu povijest, socijalnu geografiju, sociobiologiju itd. Područje društvenih znanosti u svijetu se različito određuje. U anglosaskim zemljama, osobito u Velikoj Britaniji, radije se upotrebljava termin »društvena istraživanja« (social studies); podrazumijeva se da je riječ o disciplinama koje nemaju strogo znanstveni karakter poput prirodnih znanosti ili znanosti u užem smislu (sciences). Takvo razumijevanje dio je tradicije britanske filozofije, u kojoj je potkraj XIX. i početkom XX. st. stvoren termin »moralne znanosti« (G. E. Moore) za one znanosti koje proizlaze iz filozofije morala, za razliku od (prirodnih) znanosti koje proizlaze iz filozofije prirode. U većini drugih zemalja termin društvene znanosti zadržan je u značenju »znanosti koje se bave drukčijim područjem stvarnosti od prirodnih znanosti«, a ne u smislu drukčijih spoznajnih dosega. Termin društvena znanost (science sociale) preuzeo je A. Comte sredinom XIX. st. od Ch. Fouriera (1808) i skovao najprije termin socijalna fizika a potom sociologija, zamišljajući je kao prirodoznanstvenu disciplinu o društvu, koja će ne samo analizirati i objašnjavati, nego i pouzdano predviđati zbivanja u društvu (pozitivizam). U njemačkoj tradiciji potkraj XIX. st. prihvaćena je ideja »duhovnih znanosti« (W. Dilthey), odnosno »ideografskih znanosti« (W. Windelband), za znanosti koje se bave društvom, kulturom i drugim tvorevinama ljudskoga djelovanja, koje ne mogu biti egzaktne budući da se njihov predmet bavljenja opire univerzalnim zakonitostima, odnosno eksperimentiranju. Međutim, mnogi autori, počev od M. Webera, smatraju da se društvene znanosti, unatoč nemogućnosti eksperimentiranja i točna predviđanja, odlikuju objektivnošću i nepristranošću, tj. »vrijednosnom neutralnošću«, u odnosu na predmet istraživanja, a to ih čini sličnima prirodnim znanostima.

društvene znanosti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16320>.