struka(e): šumarstvo
ilustracija
DUGLAZIJA, Pseudotsuga taxifolia – 1. grančica s iglicama i muškim cvjetovima, 2. grančica s iglicama i ženskim cvatom, 3. grančica s iglicama i češerom, 4. unutarnja strana češerne ljuske sa sjemenkama i priperkom

duglazija (po engleskom botaničaru Davidu Douglasu) (Pseudotsuga), drvenasti biljni rod četinjača iz por. borova, s plodnim češerima koji vise prema dolje. Rodu pripada više vrsta, koje rastu samoniklo u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike (Pseudotsuga taxifolia, Pseudotsuga macrocarpa), u Japanu (Pseudotsuga japonica, Pseudotsuga wilsoniana) i Kini (Pseudotsuga sinensis, Pseudotsuga forrestii), a drugdje se uzgajaju. U nas se najčešće uzgaja Pseudotsuga taxifolia. Duglazija se ubraja među najveće američko drveće; naraste do 60 m u visinu i do 2 m debljine. Obično se razlikuju 3 varijeteta: zelena duglazija (var. viridis); siva duglazija (var. caesia), plava duglazija (var. glauca); svaka je od njih u svojoj prirodnoj raširenosti vezana za drukčije klimatske prilike. Poznat je i veći broj vrtlarskih odlika. Drvo je duglazije jedričavo, bijel žućkastobijela, srž crvenkastosmeđa do tamnosmeđa; drvo lako, meko, srednje čvrsto, vrlo elastično i trajno. Važno je kao tehničko drvo, upotrebljava se za gradnju dokova, mostova, brodova, zrakoplova, vagona; za izradbu parketa, bačava, drvenih cijevi i silosa; u proizvodnji furnirskih i stolarskih ploča, namještaja, celuloze, kao rudničko drvo itd.

Citiranje:

duglazija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/duglazija>.