STRUKE:

dukat

ilustracija
DUKAT, dubrovački
ilustracija1ilustracija2

dukat (tal. ducato).

1. Mletačka zlatna kovanica od 1284. do 1822., uvijek iste finoće zlata, iste težine (3,559 g) i istoga tipa; po finoći je odgovarala firentinskomu zlatniku (florenus, fiorin), koji se počeo kovati 1252. Dukat je dobio ime prema srednjovjekovnoj lat. riječi ducatus (vojvodstvo; naziv za Mletačku Republiku) na natpisu reversa. Od polovice XVI. st. dobio je nov naziv, cekin (tal. zecchino, od zecca: kovnica). Zbog svoje solidnosti mletački dukat proširio se po cijeloj Europi i postao uzor za kovanje zlatnoga novca i u drugim državama, a ime dukat odnosno cekin, postalo je oznakom za zlatni novac uopće. Kralj Karlo I. Robert počeo je prvi kovati dukate (fiorin) u Ugarskoj (1325); od vremena Matije Korvina (druga polovica XV. st.) na dukatu se pojavljuje lik Djevice Marije, pa odatle njegov naziv marijaš u hrvatskim krajevima, a devičar ili šmarni dukat u Sloveniji. Od naših srednjovjekovnih zemalja dukat je kovala jedino Bosna za kralja Stjepana Tomaševića (druga polovica XV. st.). Dukat je naziv i za različite srebrne novce koji su se još prije zlatnoga dukata kovali u južnoj Italiji i Savoji. Od početka XVI. st. nazivali su se tako krupniji srebrni novci. Kod nas je srebrne dukate kovala Dubrovačka Republika, 1723. (19,165 g) i 1797. (13,37 g); vrijedili su 40 dubrovačkih dinarića.

2. Dukat je naziv i starih jedinica mase zlata, npr. njemački i austrijski Dukaten-As i Dukaten-Gran imali su vrijednost 0,053 do 0,058 grama.

dukat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16541>.