struka(e):

dux [duks] (lat.: vojvoda), u Rimskom Carstvu najprije je općenito označavao vojskovođu, a od cara Dioklecijana vojnog zapovjednika u provinciji. U Bizantskom Carstvu do IX. st. tako je nazivan poglavar pojedinih etničkih skupina na području neke teme te sinonimno domestic scholae (zapovjednik carske konjice). Od druge pol. X. te tijekom XI. st. to je naziv za provincijskog zapovjednika po činu slična katepanu (namjesnik velike i važne teme). Zbog važnosti koju su za Carstvo imale pogranične provincije, one su organizirane kao dukati (Antiohija, Mezopotamija, Kaldeja, Solun i Italija) na čijem su čelu bili zapovjednici s nazivom dux. Od poč. XII. st. dux gubi važnost i postaje običan upravitelj bizantske teme s povećanom fiskalnom odgovornošću. Od dolaska na vlast Komnena (1081) do XV. st. naziv dux (poslije megas dux) označavao je vrhovnoga zapovjednika bizantske mornarice. Na području Zapadne Europe pod utjecajem rimskog naslijeđa dux se u srednjem vijeku pojavljuje uglavnom kao službeni predstavnik kraljevske vlasti na nekom području s osobito izraženom vojnom zadaćom (→ herceg; vojvoda). U Mletačkoj Republici to je naziv za kneza, najvišega državnog dostojanstvenika (→ dužd), a u Hrvata naziv za vladare u IX. st. koji su se razvili od plemenskih vojvoda. (→ knez)

Citiranje:

dux. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/dux>.