struka(e): zoologija

dvokrilci (Diptera), red kukaca koji imaju razvijen samo prednji par krila, a stražnji je zakržljao i pretvoren u mahalice ili njihalice (halterae), koje služe za regulaciju leta. Ima ih više od 85 000 vrsta. Usni organi prilagođeni su za lizanje, bodenje ili sisanje. Glava je pomična, na njoj su velike sastavljene oči, koje katkad zauzimaju cijelu glavu. Krila su većinom prozirna; dobro lete. Preobrazba je potpuna. Ličinke redovito žive na hranjivoj podlozi ili u njoj, bez nogu su, a glava im najčešće nije odvojena od trupa (larvae acephalae). Dvokrilci su rašireni po cijeloj Zemlji, od trop. krajeva pa do krajnjega sjevera i juga (Grenland, antarktički otoci). Štetnici su bilja (šišarci), prijenosnici bolesti (malarični komarac, zajedavka), nametnici domaćih životinja (obadi), a malobrojni su korisni, jer parazitiraju na štetnim kukcima (gusjeničarke). Dijele se u 2 podreda: dugoticalci (Nematocera) s dugim, tankim i lomljivim nogama; ličinke i pokretne kukuljice žive im u vodi; i kratkoticalci (Brachycera), koji su veći i sjajnijih boja; njihove ličinke nazivamo upljuvcima. U dugoticalce se ubrajaju porodice: komari (Tipulidae), komarci (Culicidae), šišarice (Cecidomydae) i gljivarci (Mycetophilidae), a u kratkoticalce: obadi (Tabanidae), rosne mušice (Drosophilidae), muhe (Muscidae), zujare (Calliphoridae), mesaruše (Sarcophagidae), gusjeničarke (Tachinidae), štrkovi (Oestridae) i dr.

Citiranje:

dvokrilci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/dvokrilci>.