STRUKE:

Đerdap

ilustracija
ĐERDAP
ilustracija1ilustracija2

Đerdap (tur. girdap < perz. girdāb: vrtlog, vir, brzica), probojnica Dunava usječena u Južnim Karpatima, na granici Srbije i Rumunjske (između Golupca i Kladova), duga oko 100 km. Kompozitna dolina; sastoji se od sedam morfoloških cjelina, četiriju sutjeska (Golubačka ili Gornja klisura, Gospođin vir, Veliki i Mali Kazan i Sipska klisura, koja počinje Željeznim vratima; rum. Porţile de fier, tur. Demirkapi), i triju proširenih zavala (Ljupkovska, Donjomilanovačka i Orşovska kotlina). Na osnovi zajedničkog projekta SFRJ i Rumunjske izgrađena je Đerdapska brana (1964–69), dugačka 760 m, visoka 54 m i široka 36 m, čime je na izlazu Dunava iz Sipske klisure (8 km uzvodno od Kladova) stvoreno Đerdapsko jezero (površina 253 km²). Razina vode porasla je za više od 30 m; potopljeno je dvadeset naselja, u kojima je živjelo 25 000 st., a među naseljima bila su tri grada (Donji Milanovac i Tekija u Srbiji, Orşova u Rumunjskoj). Potapanjem podvodnih stijena koje su otežavale plovidbu i izgradnjom brodskih prevodnica (ustave) omogućena je plovidba brodovima do 5000 t nosivosti. HE Đerdap I., izgrađena (1971) na izlazu Dunava iz Đerdapa, ima ukupnu snagu od 2280 MW; oko 80 km nizvodno (nedaleko od Prahova) izgrađena je 1978–85. HE Đerdap II. ukupne snage 432 MW; njoj su naknadno dodana 4 hidroagregata, pa ukupna instalirana snaga danas iznosi 550 MW. Jezero je potopilo i nekoliko znamenitih kulturno-povijesnih spomenika: otok Ada Kale s mnoštvom minareta, ruševine Trajanova mosta (103–105. god.) i Tiberijeva puta (33. i 34. god.) te Sekeljijev put iz doba austrougarske uprave. Konzervacijom je očuvano arheološko nalazište mezolitičko-neolitičkoga naselja Lepenski vir te Trajanova ploča, koja je podignuta iznad razine jezera. Na desnoj, srpskoj obali Đerdapa osnovan je 1974. nacionalni park Đerdap (64 000 ha). – Naseljen već od gornjeg paleolitika (špilja Climente). Tijekom mezolitika ondje se razvila kultura tipa Cuina Turcului (mikroliti, koštana oruđa) koja se početkom holocena preobrazila u kulturu Lepenskoga vira, jednu od najosebujnijih prapovijesnih pojava u Podunavlju. Život se nastavio i tijekom neolitika (starčevačka kultura). Rimske su legije za cara Trajana duž klisure usjekle put, o čemu svjedoči u stijenu uklesana Trajanova ploča (Tabula Traiana).

Đerdap. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16904>.