ekonomska pomoć.
1. Svi pokloni u robi i novcu koje jedna država ili organizacija daje drugoj državi, bez obveze vraćanja ili naknade, radi ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda, rata ili radi pomaganja socijalnog i gospodarskog razvoja.
2. Oblik međunarodnog financiranja, odn. materijalnog i novčanog pomaganja, pod uvjetima koji su znatno povoljniji za primatelja od onih koji postoje na međunarodnom tržištu kapitala. Takvu je ekonomsku pomoć počeo davati tijekom II. svjetskog rata SAD radi olakšavanja tereta ratnih troškova, a na osnovi Zakona o zajmu i najmu (Lend-Lease Act). Sličnu je ulogu imala UNRRA (Uprava UN-a za pomoć i obnovu). Vrlo veliku ulogu u otklanjanju posljedica rata u europskim državama imala je ekonomska pomoć koju su te države primale od SAD-a u razdoblju 1947–51 (Marshallova pomoć). Taj program obnove trebao je omogućiti oporavak i modernizaciju europskog gospodarstava, jer je bio specifični oblik akumulacije iz inozemnih izvora koji nije opterećivao gospodarstva zapadnoeuropskih država u kasnijim godinama, što bi inače bio slučaj da se radilo o pomoći u klasičmom obliku zajma. Ekonomska pomoć može biti bilateralna ili multilateralna. Multilateralna pomoć često se daje putem UN-a ili njegovih specijaliziranih agencija te drugih međunarodnih ekonomskih organizacija. Pojedine države pružaju drugim državama bilateralnu pomoć s općom namjenom pomaganja gospodarskog razvoja ili s posebnom namjenom rješavanja pojedinih akutnih problema država primateljica pomoći.
