struka(e):

ekonomski razvoj, kompleksan proces međusobno povezanih promjena ekon. veličina i njihovih strukturnih odnosa koji dovodi do rasta proizvodnje, dohotka i bogatstva radi punijega zadovoljavanja potreba ljudi i rasta individualnog i društvenog blagostanja. On je jedan od bitnih ciljeva gosp. djelatnosti, ali i jedan od središnjih problema ekon. znanosti i ekon. politike od njihovih početaka do danas. Tako su merkantilističke teorije od XV. do XVIII. st. bile primarno orijentirane na poticanje ekon. razvoja i akumulacije bogatstva u uvjetima oštra natjecanja i borbe država za međunar. ekon. prevlast i moć. Fiziokrati u XVIII. st. isticali su središnju ulogu poljodjelstva u stvaranju bogatstva i rastu blagostanja. A. Smith otvorio je najšire područje istraživanja uvjeta i načina povećanja bogatstva naroda u svojem glavnom djelu Istraživanje naravi i uzroka bogatstva naroda (1776). Istaknuo je važnost različitih čimbenika ekon. razvoja (podjela rada, akumulacija kapitala, tehn. otkrića, promjena brojnosti i kvalitete stanovništva, društv. institucije itd.) te prvi definirao ekonomski razvoj ne kao apsolutni rast dohotka i bogatstva nego kao odnos tih veličina prema broju stanovnika (per capita), čime je naglasio i njegov temeljni cilj – bolje zadovoljavanje potreba svih članova društva. Svoje je istraživanje više usmjerio na sam proces promjena, nego na njegov rezultat, čime je dao široku osnovu za kompleksno istraživanje ekon. razvoja. Ono je i nastavljeno u djelima D. Ricarda i K. Marxa. Zanimanje za ekonomski razvoj obnovljeno je u XX. st. u djelima J. Schumpetera, W. C. Mitchella, J. M. Keynesa, A. H. Hansena, ponajprije sa stajališta prevladavanja velikih kolebanja i tendencija stagnacije razvoja u kapitalizmu. Socijalistički su ekonomisti ekonomski razvoj postavili za središnji problem ubrzavanja razvoja kroz nacionalizaciju i drž. upravljanje gospodarstva u socijalizmu. Nakon II. svj. rata postavljene su mnoge teorije ekon. razvoja, posebice bržega razvoja nedovoljno razvijenih zemalja (J. R. Hicks, R. F. Harrod, E. D. Domar, M. Kalecki, W. A. Lewis, G. Myrdal i dr.), pa se istraživanje ekon. razvoja pretvorilo u zasebnu disciplinu – ekonomiku razvoja, koja pored teorije obuhvaća povijest razvoja, analizu faktora razvoja, modeliranje razvoja i sl. U novije se doba zanimanje za ekonomski razvoj smanjilo i suzilo ugl. na neoliberalni pristup, koji je teorijski utemeljen na teoriji rasta R. M. Solowa.

Citiranje:

ekonomski razvoj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ekonomski-razvoj>.