TRAŽI DALJE:
STRUKE:

era

era (kasnolat. aera), vremensko razdoblje, računanje vremena, neprekinut slijed godina kojemu je početak obično neki znamenit događaj od kojeg se neprekidno računaju godine. Početak neke ere, tj. onaj događaj uz koji se neka era vezuje i koji joj obično daje ime, naziva se njezinom epohom. U starom, srednjem i novom vijeku različito su se određivale ere i epohe; tako se računalo prema indikacijama, tj. ciklusima od 15 godina kada se naplaćivao porez, prema godinama konzulata u Rimu, odnosno arhonata u antičkoj Ateni, prema održanim Olimpijadama itd. Bilo je političkih era, astronomskih te era od »postanka svijeta«.

Uglavnom postoje ove ere: (1) Kršćanska era, nazvana i Dionizijeva, koju je odredio skitski opat Dionizije Mali (Exiguus). On je po papinu nalogu (525) proširio i dopunio uskrsne tablice Ćirila Aleksandrijskoga za 95 godina unaprijed. Za oznaku godina u tim tablicama uveo je izraz anno ab incarnatione Domini. Kao početnu točku, tj. epohu svojega računanja, uzeo je dan 1. I. 754. po Varonovoj eri, u kojoj se godini, prema njegovu računu, rodio Isus Krist. U svojem je računu ipak epohu stavio za pet, ako ne i za sedam godina prekasno. Njegov način izračunavanja uskrsnoga datuma, preuzet od Aleksandrinaca, vrijedi još i danas, iako je trebalo gotovo 300 godina da bude općenito priznat. Dionizijevim nastojanjem uvedeno je računanje kršćanske ere mjesto dotadašnje Dioklecijanove. Ipak tek od VIII. st. općenito se prihvaća Dionizijevo računanje, osobito otkako je kancelarija Karla I. Velikoga počela datirati po toj eri. – (2) Indijske ere, kojih ima oko dvadeset, ali s različitim određivanjem početne godine. Najpoznatije su: Vikrimakala, koja počinje 58. pr. Kr., Śakakala, s epohom od 15. III. 78., i Kaliyuga, koja se spominje ponajviše u astronomskim knjigama, a počinje s pretpostavljenom konjunkcijom svih planeta 11. II. 3102. pr. Kr. – (3) Budistička era, nazvana Nirvana. Za nju obično vrijedi kao početna godina 544. pr. Kr. – (4) Japanska Nino-era (nin-no: kralj ljudi, stara titula mikada) počinje s vladavinom Jimmu-Tenna 660. pr. Kr. – (5) Era Olimpijada. Prva zabilježena 8. VII. 776. pr. Kr. U Sparti godine nisu brojali, nego su ih nazivali prema eforu eponimu, a u Ateni prema glavnom arhontu. – (6) Era od osnutka Rima (latinski ab urbe condita, skraćeno a. u. c.) 754/753. pr. Kr. Ta se u I. st. pr. Kr. dijelila u Varonovu (21. IV. 753. pr. Kr.), koju je izračunao Terencije Varon, i Kapitolinsku (21. IV. 752. pr. Kr.). U računu se razlikuju za jednu godinu, iako im je epoha ista, tj. dan osnutka Rima. Njih su upotrebljavali učenjaci, dok se u Rimu godina obično nazivala prema konzulima. – (7) Nabonasarova era, prema babilonsko-kaldejskom kralju Nabonasaru, razdoblje od 424 godine. Epoha počinje 26. II. 747. pr. Kr., a spominje se u Ptolemejevim spisima. – (8) Era nakon smrti Aleksandra III. Velikoga, epoha od 12. XI. 324. pr. Kr.; njome su se služili najviše astronomi. – (9) Era Seleukida počinje različito: 312. pr. Kr. (pobjeda Seleuka Nikatora kraj Gaze) i 311. pr. Kr. Po njoj su do XI. st. računali Hebreji, a i današnji je sirski kršćani upotrebljavaju za određivanje blagdana. U srednjem vijeku epoha je počinjala 1. X. 312. pr. Kr. – (10) Aleksandrijska era. Epohu su nasumce stavili u 30. VIII. 30. pr. Kr. – (11) Dioklecijanova era počinje 29. VIII. 284., kada je Dioklecijan stupio na prijestolje. – (12) Španjolska era, epoha od 38. pr. Kr. ograničena na zapadnogotsku Španjolsku. Po njoj se računalo od 465., a zadržala se do XIV. st. – (13) Muhamedanska era (Hidžra, Hedžra), epoha od Muhamedova bijega iz Meke u Medinu, 16. VII. 622. Uvedena u vrijeme kalifa Omara, drugoga Muhamedova nasljednika. – (14) Hebrejska svjetska era počinje 7. X. 3761. pr. Kr., tj. od »početka svijeta«. Prvi je po njoj počeo računati u IV. st. Rabbi Hillel. – (15) Bizantska (carigradska, grčka) svjetska era. Njezina epoha počinje 1. IX. 5508. pr. Kr. od »početka svijeta«. Nepoznato je tko ju je uveo; pojavila se u VII. st. u Bizantu i ubrzo je uvedena u grčku crkvu i ostale istočne crkve; u Rusiji ju je ukinuo Petar I. Aleksejevič 1. I. 1700. – (16) Era Republike Francuske: njezina je epoha počinjala 22. IX. 1792., tj. od dana osnutka Prve Francuske Republike. – (17) Fašistička era računala se od 28. X. 1922., tj. od pohoda na Rim, a s propašću fašizma prestala se upotrebljavati. – U geologiji, vremenska jedinica niža po rangu od eona. Razlikuju se paleozojska era, mezozojska era i kenozojska era; svaka uključuje barem dva ili više perioda, tijekom kojih nastaje jedan sustav stijena (eratem).

era. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18190>.