Esztergom [ε'stεrgɔm] (stari hrvatski naziv Ostrogon, njemački Gran, slovački Ostrihom), grad i pristanište na Dunavu u sjevernoj Madžarskoj (županija Komárom Esztergom), nasuprot slovačkom gradu Štúrovu; 29 990 st. (2016). Na temeljima stare katedrale sv. Stjepana iz 1010. sagrađena je 1822–69., po uzoru na Sv. Petra u Rimu, neoklasicistička katedrala (najveća crkva u Madžarskoj; visina kupole 100 m). U njoj se nalazi bogata riznica sakralnih predmeta (IX–XIX. st). Nedaleko od katedrale utvrda je iz predturskoga doba (obnovljena u XVIII. i XX. st.). U nadbiskupskoj palači Kršćanski muzej (madžarsko i talijansko slikarstvo). Sačuvane su građevine iz XVIII. st. (crkve, gradska vijećnica i dr.). Razvijena je automobilska, elektronička, strojograđevna i kemijska industrija. – Jedan od najstarijih madžarskih gradova. U antičko doba keltsko naselje, a za rimske vladavine podignut je vojnički logor Solva. U V. st. nakratko je bio sjedište hunskoga kralja Atile, a od X. do polovice XIII. st. Arpadovića. Ondje je 1000. okrunjen prvi ugarski kralj Stjepan I. Arpadović, koji je potom podignuo utvrdu i 1001. osnovao biskupiju, koja je u XI. st. postala nadbiskupijom. Godine 1242. razorili su ga Mongoli, ali ga je kralj Bela IV. potom obnovio i utvrdio. U XV. st. Esztergom je bio središte ugarske renesanse. Pod osmanskom vlašću bio je 1543–95. i 1605–83., a od 1708. ima status slobodnoga kraljevskoga grada. Padom grada pod vlast Osmanlija 1543. nadbiskupija je bila premještena u Trnavu, gdje je ostala do 1820.
