fenolformaldehidni polimeri

ilustracija
FENOL FORMALDEHIDNI POLIMERI

fenolformaldehidni polimeri (fenolformaldehidne smole, fenolne smole, fenoplasti), skupina polimernih materijala koji nastaju polikondenzacijom fenola i aldehida, većinom formaldehida, uz kisele ili bazične katalizatore. Fenolformaldehidni polimeri bili su prvi potpuno umjetni, sintetski proizvedeni polimerni materijali. Proizvodnja se odvija u dva stupnja: dobivanje pretpolimera i njihovo umreživanje u duromer. Poznata su dva temeljna pretpolimera: novolak i rezol. Novolak nastaje reakcijom uz višak fenola i uz oksalnu ili druge kiseline (solna, sumporna, fosforna) kao katalizatore. To je niskomolekulski proizvod smolaste ili praškaste konzistencije u kojem su fenolne molekule povezane metilenskim skupinama. U tom obliku smola se lako prerađuje lijevanjem u kalupe ili otapanjem u organskim otapalima, a upotrebljava se kao ljepilo ili vezivo za boje i naliče. U drugom stupnju novolak otvrdnjuje zagrijavanjem pri približno 150 °C uz dodatak umreživala, najčešće heksametilentetramina, pa nastaje umrežen, netopljiv i netaljiv proizvod velike čvrstoće, toplinske postojanosti i kemijske otpornosti. Rezol nastaje reakcijom uz višak formaldehida i uz alkalijske hidrokside ili amonijak kao katalizator. Niskomolekulski proizvod sadrži hidroksilne i mnogobrojne hidroksimetilenske skupine na fenolnoj jezgri, pa se umreživanje odvija zagrijavanjem pri približno 130 °C uz njihovo povezivanje i stvaranje metilenskih premošćenja.

Fenolformaldehidnim polimerima obično se u većem udjelu dodaju punila, najčešće drvno brašno ili tekstilna vlakna, čime im se bitno poboljšavaju mehanička svojstva, posebice udarna žilavost. Njihova sposobnost da impregniraju i vežu druge materijale, kao drvo, papir, tinjac i tekstil, primjenjuje se u proizvodnji mnogih laminata i veziva za abrazivne materijale, kada povezuju usitnjene kristalne okside (npr. aluminijev, silicijev) ili karbide (silicijev, borov). Velika je primjena fenolformaldehidnih polimera i u obliku veziva u proizvodnji panelnih ploča i iverica. Također, pjenasti materijal male gustoće proizvodi se lijevanjem fenolformaldehidne smole uz dodatak pjenila, tvari koje zagrijavanjem razvijaju neutralne plinove. Ti su proizvodi nadasve dobrih toplinskih i izolacijskih svojstava, kemijski postojani i otporni na gorenje pa se upotrebljavaju u mnogim područjima kao izolatori i konstrukcijski materijali.

fenolformaldehidni polimeri. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19231>.