struka(e):
Fizeau, Hippolyte
francuski fizičar
Rođen(a): Pariz, 23. IX. 1819.
Umr(la)o: Venteuil, 18. IX. 1896.
ilustracija
FIZEAU, Hippolyte

Fizeau [fizọ'], Hippolyte, francuski fizičar (Pariz, 23. IX. 1819Venteuil, 18. IX. 1896). Studirao je medicinu (1840), posjećivao predavanja u Pariškoj zvjezdarnici i samostalno stjecao znanja iz fizike. Bavio se dagerotipijom, snimio prvu sliku Sunca kroz teleskop, 1845. Prvi je izmjerio brzinu svjetlosti 1849. terestričkim metodama (bez primjene astronomskog motrenja) s pomoću rotirajućeg zupčanika i zrcala udaljenoga oko osam kilometara (→ fizeauov pokus). Godine 1850. utvrdio da je brzina svjetlosti u vodi manja nego u zraku i odredio brzinu širenja elektriciteta uzduž električnog vodiča. Izumio optički dilatometar (uređaj za mjerenje toplinskog širenja čvrstih tijela s pomoću interferencije svjetlosti) i prvi koristio interferenciju svjetlosti za određivanje brzine svjetlosti i time bio preteča Michelson-Morleyeva pokusa. Bio je član francuske Akademije znanosti (od 1860), predsjednik (1878) i član Royal Society (od 1875). Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Fizeau) i planetoid (69870 Fizeau).

Citiranje:

Fizeau, Hippolyte. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/fizeau-hippolyte>.