struka(e): geografija, opća

Altajski kraj (Altajskij kraj, ruski Алтайский край), područje u sastavu Ruske Federacije, zapadni Sibir; obuhvaća 168 000 km² s 2 390 912 st. (2014). Sastoji se od sjeverozapadnoga nizinskoga i jugoistočnoga planinskoga dijela (Altaj). Kontinentalna klima s srednjom siječanjskom temperaturom od –19 °C i srpanjskom od 18,9 °C. Godišnja količina oborina u zapadnom dijelu oko 300 mm, na planinskim pristrancima 1000 mm. Najveći dio riječne mreže pripada porječju Oba, a ostalo endoreičnom području Kulundinske stepe, u kojoj se nalazi nekoliko većih jezera (Kulundinsko, Teleckok). Šumom je pokrivena oko 1/3 teritorija.

Najnaseljeniji je ravničarski dio. Stanovnici su uglavnom Rusi (93,9%, 2010); ima i nešto Ukrajinaca, Bjelorusa, Altajaca i dr. Glavni grad Barnaul (629 681 st., 2013), a veći su gradovi Bijsk i Rubcovsk. U poljodjelstvu prevladavaju žitarice (kukuruz, zob, pšenica); Altajski kraj jedna je od važnih ruskih žitnica. Uzgoj goveda, ovaca, koza i svinja; u proizvodnji maslaca i sira među vodećima je u Ruskoj Federaciji. Ležišta željezne, bakrene, cinkove, kositrene i barijeve rude; dobivanje soli i građevnoga kamena (mramor). Najvažnije industrijske grane: metalna (tvornice parnih kotlova, dizala, traktora, poljoprivrednih strojeva, vagona), kemijska i petrokemijska, prehrambena, tekstilna (pamuk i lan) i drvna industrija.

Citiranje:

Altajski kraj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/altajski-kraj>.