struka(e):

Fodroci, hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Erdelja. Nazvani su po posjedu Fodrovec, koji se nalazio na području današnjih naselja Fodrovec Riječki i Fodrovec Donji u široj okolici Križevaca. Grguru, sinu Grgura iz Fodrovca, grofovi su Celjski 20. VI. 1446. darovali posjed Borkovec u Varaždinskoj županiji, po kojem su nosili pridjevak »iz Borkovca«. Darovnicu su mu potvrdili kraljevi Ladislav V. Postum 1457. te Matija Korvin 1458. i 1464. Od XV. do XX. st. obitelj se podijelila na nekoliko grana, s posjedima u nekadašnjim županijama Križevačkoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj, u kojima su obnašali visoke upravne i sudske dužnosti. Poznatiji su članovi obitelji: Petar (u. prije 28. VIII. 1698), pravnik i priređivač trećeg izdanja spjeva B. Karnarutića Vazetje Sigeta grada (1661), i Ladislav, pisac, pravnik i bibliofil (1756–1834). Za svoju knjižnicu nabavljao je djela povijesnog, filozofskog, pravnog i teološkog sadržaja te djela latinskih klasičnih pisaca. Napisao je više djela koja su ostala u rukopisu, a čuvaju se u zbirci Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Citiranje:

Fodroci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/fodroci>.