struka(e):

Folksdojčeri (njem. Volksdeutschen, od Volk: narod i Deutsche: Nijemac), naziv za Nijemce (pripadnike njemačke etničke skupine) izvan Njemačke i Austrije, ponajprije u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Kao kolektivni naziv nastao je 1930-ih u Njemačkoj, a prije toga upotrebljavao se naziv Auslandsdeutschtum. Folksdojčerske skupine u istočnoj i jugoistočnoj Europi nastale su naseljavanjem Nijemaca od srednjega vijeka te stapanjem sunarodnjaka iz Njemačke i Austrije. Pravo podrijetlo njemačkih doseljenika nije uvijek moguće utvrditi. U srednjem vijeku obično dolaze pod imenom Sasa (Sachsen), a poslije pod imenom Švaba (Schwaben). Naraštajima, pod utjecajima drugih naroda, stekli su niz novih obilježja (kultura, jezik). Nakon II. svjetskog rata u zemljama istočne i jugoistočne Europe naziv Folksdojčeri dobio je izrazito negativno značenje. Osim Folksdojčerima, njemačke doseljenike i njihove potomke Hrvati su nazivali Švabama. Za Nijemce na našim prostorima, posebice one u Podunavlju, rabi se često i ime Podunavske Švabe (Donauschwaben). Folksdojčeri kao naziv za etničke Nijemce danas je najrašireniji i najpoznatiji. U Hrvatskoj se Folksdojčeri u novijim popisima stanovništva iskazuju Nijemcima ili Austrijancima.

Veće skupine i važnije naseobine njemačkog stanovništva nastale su u istočnoj i jugoistočnoj Europi (Galicija, Bukovina, Transilvanija) već u XIII. i XIV. st. U to doba doseljavaju se prvi Nijemci i u hrvatske krajeve. Važniji su njemački kolonizacijski valovi u XVIII. i XIX. st. U istočnoj Europi Nijemci naseljavaju napose Rusiju, Galiciju, Besarabiju i Ukrajinu, a u jugoistočnoj Banat, Bačku, Baranju, Slavoniju i Srijem. Glavnina njemačkih doseljenika prispjela je u hrvatske krajeve tek u drugoj polovici XIX. st., a naseljavanje je bilo uvjetovano poglavito gospodarskim razlozima. Prema popisima stanovništva u Kraljevini SHS/Jugoslaviji (1921. i 1931), njemački je kao materinski jezik očitovalo oko pola milijuna stanovnika (oko 4%). U Hrvatskoj su Nijemci bili najbrojniji u Srijemu, istočnoj Slavoniji i Baranji. U Kraljevini SHS/Jugoslaviji bili su mahom okupljeni u Kulturbundu (Schwäbisch-Deutscher Kulturbund), družbi za očuvanje i širenje njemačke kulture, koji se s pojavom nacizma sve više politizirao. U II. svjetskom ratu njemačka je manjina u NDH bila okupljena u Njemačku narodnu skupinu (150 000 do 180 000), po strogim načelima Trećega Reicha. Potkraj i nakon rata (1944–50), iz istočne i jugoistočne Europe iselilo se oko 12 milijuna njemačkih izbjeglica i prognanika. Iz NDH je još tijekom rata organizirano iseljeno oko 110 000 Folksdojčera. Proglasivši ih kolektivnim krivcima, komunistička vlast u Jugoslaviji konfiscirala im je imovinu i zatvarala ih u logore, u kojima ih je stradalo oko 60 000 (1944–48). Većina preostalih Nijemaca iselila se iz Jugoslavije, pa je prvim poslijeratnim popisom stanovništva (1948) zabilježeno 55 337 pripadnika njemačke manjine (u Hrvatskoj 10 144). Prema popisu stanovništva iz 1991. u Hrvatskoj živi 2635 Nijemaca i 214 Austrijanaca.

Citiranje:

Folksdojčeri. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/folksdojceri>.